Samo optimizam

Nova studija: Razmišljanje da je “čaša napola puna” put je prema dugovječnijem životu

P. N.

FOTO/Flickr

FOTO/Flickr

Ljudi s optimističnim stavovima imaju znatno manju vjerojatnost da će doživjeti srčani udar, moždani udar ili anginu.



Svi volimo biti okruženi optimističnim ljudima koji su uvijek puni nade, sigurno gledaju u budućnosti i imaju potpuno pozitivan mentalni stav. Sve veći broj istraživanja pokazuje da ljudi kojima je “čaša napola puna” nisu samo ugodno društvo već imaju i veću vjerojatnost za dužim i zdravijim životom, prenosi Psychology Today. 


Iako dostupni dokazi pokazuju samo vezu između optimizma i zdravlja, a ne uzročno-posljedičnu vezu, postoji dovoljno podataka koji potiču medicinske i psihološke istraživače da pažljivije razmišljaju o optimizmu.


“Najoptimističniji” ljudi imali su duži životni vijek


Najnovija analiza ove teme objavljena je u rujnu u časopisu “JAMA Network Open”. Istraživači kardiologije i biheviorizma objedinili su podatke iz petnaest studija da bi izmjerili vezu između optimizma, kardiovaskularnih događaja i smrti. U istraživanjima je sudjelovalo gotovo 230 000 ljudi.




Istraživači su otkrili da su ljudi s optimističnim stavovima imali znatno manju vjerojatnost da će doživjeti srčani udar, moždani udar ili anginu. Otkriveno je i da imaju manju vjerojatnost da će umrijeti od bilo kojeg uzroka u usporedbi s pesimističnim ljudima u studiji.


Longitudinalna studija dala je slične nalaze. Ova analiza koristi podatke dvije velikih studija – jedne koja prati tisuće žena i druge koja slijedi tisuće muškaraca tijekom desetljeća. Istraživači su izmjerili razinu sudionika u optimizmu i pesimizmu, a zatim su stvorili složene modele da bi odredili koji će sudionici imati 85 ili više godina.


Studija je utvrdila da su “najoptimističniji” ljudi imali otprilike petnaest posto duži životni vijek u odnosu na “najpesimističnije” ljude te da je veća vjerojatnost da će preživjeti do 85. godine.


Poboljšanje zdravlje stanovništva


Postoje neki podatci da su više optimistične osobe sklonije zdravom ponašanju, poput bavljenja tjelesnom aktivnošću, održavanjem zdrave prehrane i izbjegavanjem pušenja. Istraživači također vjeruju da osjećaj pesimističnosti tjera tijelo da oslobađa hormone stresa koji dovode do upale i stvaraju metaboličke probleme poput dijabetesa.


Dok istraživači i dalje rade na točnom razumijevanju načina na koji optimizam promiče zdravlje, postoje dovoljni dokazi zbog kojih bi valjalo poboljšati vlastiti optimizam.


Cornellov psiholog Anthony Ong proučava emocionalne odrednice zdravlja u odrasloj dobi i vjeruje da treba mnogo više naučiti o vezi između optimizma i zdravlja.


„Nakupljanje podataka iz prospektivnih promatračkih studija predlaže čvrstu vezu između optimizma i smanjene smrtnosti. Pitanje bez odgovora je, međutim, koliko veliko povećanje optimizma je potrebno da bi stvorilo mjerljiv utjecaj na zdravlje. Do danas, još uvijek nisu provedene kontrolirane intervencijske studije koje dokazuju trajno poboljšanje optimizma i naknadnog zdravlja. Unatoč tome, ovo istraživanje ima veliki potencijal za poboljšanje zdravlja stanovništva”, zaključuje psiholog za Psychology Today.