Putovanja

Kamo za vikend: Super ljubazni Korčulani imaju se čime pohvaliti

Ivana Kocijan

Snimio Josip KNEŽEVIĆ

Snimio Josip KNEŽEVIĆ

Osim bogatom gastronomskom ponudom i super ljubaznim stanovnicima, otok Korčula može se pohvaliti i jedinstvenim kulturnim nasljeđem koje može zahvaliti svojoj burnoj i zanimljivoj povijesti



Korčula na Korčuli. Grad Marka Pola, kulture, moreške, bratovština, grad koji zbog niza posebnosti nosi titulu jednog od najistaknutijih hrvatskih povijesnih gradova posjetili smo početkom lipnja, u trenutku kad je u Korčuli sve taman: taman je toplo, taman je dovoljno turista…



Kako do Korčule


Put od Rijeke do Korčule dug je i zavojit – ako se odlučite za varijantu: autoputom do Ploča, pa od Ploča preko BiH i brdovitog Pelješca do trajektne luke Orebić. Plovidba na liniji Orebić – Dominče (Korčula) traje 15 minuta, a trajekt vozi svakih sat vremena. Za dolazak do odredišta bit će vam potrebno najmanje 9 sati. U Korčulu se dolazi i trajektnim linijama iz Splita i Ploča te katamaranom na linijama Split – Vela Luka, Split – Korčula, Dubrovnik – Korčula. Tu su i katamaranske linije Split – Milna – Korčula – Dubrovnik, Split – Brač (Bol) – Makarska – Korčula – Mljet (Sobra) – Dubrovnik i Split – Brač (Milna) – Hvar – Korčula – Mljet (Pomena) – Dubrovnik. U Korčulu je moguće doći i Jadrolinijinim katamaranom koji plovi na relaciji Dubrovnik – Bol preko Korčule i Hvara te katamaranom tvrtke G&V-line koji plovi na liniji Dubrovnik – Luka Šipanska – Sobra (Mljet) – Polače (Mljet) – Korčula – Ubli (Lastovo). Tu je i opcija – vlakom do Splita ili zrakoplovom do Dubrovnika pa zatim automobilom, autobusnim ili brodskim linijama do Korčule. Grad Korčula s kopnom je povezan redovnim autobusnim linijama iz Dubrovnika, Zagreba i Sarajeva.





Najveći grad na istoimenom srednjedalmatinskom otoku smješten je na njegovom sjeveroistočnom dijelu. Stari grad Korčula nalazi se na malenom poluotoku koji na istočnu i zapadnu stranu pravilno presijeca glavna gradska ulica iz koje se do gradskih zidina i mora račvaju pokrajnje ulice. Tlocrt koji neodoljivo podsjeća na riblju kost čini savršen plan povijesnog središta grada koje poštuje teren na kojem se nalazi i omogućuje idealne uvjete života. Gradska »centralna kost« počinje kod kule Veliki Revelin a završava kod kule Zakerjan. Iznad Velikog Revelina, odnosno ulazne Kule južnih kopnenih vrata podignute 1391. godine, nalaze se dva simbola korčulanske povijesti: ploča s krilatim lavom Svetoga Marka kao simbola vladavine Mletačke Republike i spomen-ploča o 1000-godišnjici krunidbe prvog hrvatskog kralja Tomislava.


Ulica mislilaca


Sakriti se od sunca među uske kamene uličice u ljetnim je danima odlična ideja. Pokušati prebrojiti sve stepenice na poluotoku – također. Ovog puta to mi, nažalost ili nasreću, nije palo na pamet. Ne znam, mislim da mi sad ne preostaje ništa drugo nego vratiti se i riješiti taj zaboravljeni zadatak. Možda ću drugom prilikom također bolje obratiti pozornost na istočnu ulicu, Ulicu javne dobrotvornosti, jedinu korčulansku ulicu bez stepenica koju često nazivaju Ulicom mislilaca. Njoj nasuprot, prema zapadu, ide još jedna zanimljiva ulica: jedina korčulanska privatna ulica, Knežev prolaz kojim je gradski knez ulazio s trga u svoj dvor ili se spuštao sve do samog mora i privatnog veza gradske galije koja mu je bila na raspolaganju.


U središtu grada koji na naše veliko oduševljenje nije nagrđen apartmanizacijom, čisto je, uredno, mirišljavo, savršeno za razgledavanje, fotografiranje, ugodno šetanje i posljedično – odmaranje od tog istog šetanja, fotografiranja, razgledavanja…


U središnjem dijelu poluotoka nalazi se Trg svetog Marka na kojem se smjestila katedrala svetog Marka, gotičko-renesansna građevina koju su tijekom 15. stoljeća od kamena s otoka Vrnika i Kamenjaka gradili korčulanski meštri: Hranić Dragošević, Ratko Ivančić i najpoznatiji korčulanski srednjovjekovni graditelj Marko Andrijić.


Foto Josip KNEŽEVIĆ


Foto Josip KNEŽEVIĆ



Pored kamenoklesarstva, tradicionalna su zanimanja na Korčuli i brodogradnja, vinogradarstvo, maslinarstvo, ribarstvo, pomorstvo, a zadnjih stotinjak godina, točnije od 1904. kada je u gradu Korčuli uređeno prvo javno kupalište i 1914. kada je u Beču, na nekoliko jezika, tiskan prvi turistički korčulanski prospekt, Korčula je i poznato turističko središte. Prvi gradski hotel, Hotel de la vile, koji danas nosi ime Hotel Korčula De La Ville, izgrađen je 912. godine i danas predstavlja pravi spomenik korčulanske turističke tradicije.


Kumpanija i moreška


Stari grad obiluje restoranima, konobama, pizzerijama, fast foodovima, kafićima. Ponuda je, po onom što smo uspjeli nabrzinu »ispitati«, raznovrsna, bogata i dobro promišljena. Gostiju ima, a cijene… Pa, svakako su više od riječkih; u kafićima u prosjeku 7 kuna. Za macchiatto će tako trebati izdvojiti 16 kuna, za komad torte 28 kuna, a za kuglicu sladoleda 9 kuna. U restoranima je ponuda šarolika, kao i cijene na koje nesumnjivo u velikoj mjeri utječe i ekskluzivnost i atraktivnost lokacije na kojoj se nalaze. Fish and chips s uključenim pićem trebat će platiti 88 kuna, juhu 60 kuna, salatu od hobotnice 95 kuna, hamburger 80 kuna, makarune 90 kuna…


Snimila Ivana KOCIJAN


Snimila Ivana KOCIJAN



Osim bogatom gastronomskom ponudom i super ljubaznim stanovnicima, otok Korčula može se pohvaliti i jedinstvenim kulturnim nasljeđem koje može zahvaliti svojoj burnoj i zanimljivoj povijesti. Viteška igra moreška koja se izvodi u gradu Korčuli tradicionalna je romantična viteška igra u kojoj se dvije strane bore za djevojku. Tu je i kumpanija, viteška igra s još bogatijim plesnim figurama. U starinskoj viteškoj igri moreški, zaštićenom nematerijalnom kulturnom dobru Republike Hrvatske, gosti Korčule u lipnju i rujnu mogu uživati samo četvrtkom, a u srpnju i kolovozu ponedjeljkom i četvrtkom. Najsvečanija je izvedba na Dan grada Korčule, Blagdan svetog Todora 29. srpnja kada je moguće vidjeti i veliku procesiju triju bratovština – Svih svetih, Svetog Roka i Svetog Mihovila. Mi smo je ovog puta nažalost propustili, ali budući da ćemo se ionako jednom morati vratiti prebrojiti stepenice, možda uspijemo doživjeti i neku od korčulanskih viteških igara.


Brand Marco Polo


U Korčuli je, inače, sve u znaku Marka Pola pa tako turisti u centru grada, u neposrednoj blizini katedrale svetog Marka, mogu razgledati ostatke njegove rodne kuće. Rođen 1254. godine, slavni svjetski putnik koji je službujući na dvoru Kublaj Kana otvorio Europi vrata Dalekog Istoka, umro je 1324. te je pokopan u crkvi San Lorenzo u Veneciji. Osim njegove rodne kuće, tu je i muzej posvećen životu legendarnog istraživača, putopisca i najvećeg putnika svih vremena. Muzej djeluje od 2012. godine, a prati ga i pet Marco Polo shopova koji nude više od 400 originalnih proizvoda pod brandom Marco Polo. Cijena ulaznice za muzej iznosi 60 kuna, a zanimljivo je da, nastavljajući tradiciju razvijanja prijateljstva između Istoka i Zapada, kineski turisti muzej mogu posjetiti besplatno.


Snimila Ivana KOCIJAN


Snimila Ivana KOCIJAN



To da »rodna kuća« Marka Pola izgrađena 200 godina nakon njegove smrti i da, zapravo, točno mjesto njegovog rođenja nije poznato – ovom ćemo prilikom – zanemariti. Bitno je da njegovo ime i legenda o njegovim putovanjima na Korčulu, i u Korčulu, privlače brojne turiste koji osim Muzeja Marka Pola, u gradu Korčuli mogu razgledati još nekoliko muzeja: Gradski muzej Korčula u kojem se može naučiti puno o povijesti grada s mnogo zanimljivih izložaka, Opatska riznica s brojnim religijskim predmetima, Muzej ikona s bogatom zbirkom vjerskih ikona te Muzej Maksimilijana Vanke, poznatog hrvatskog slikara.


Iz Korčule je u ljetnim mjesecima moguće taxi brodicama posjetiti obližnje otočiće, primjerice Vrnik na kojem se nalazi istoimeno selo i najstariji i najpoznatiji korčulanski kamenolom. Inače, na otočiću čija površina iznosi 0,282 km², a dužina obalne crte 2,3 kilometra, ima čak 29 kamenoloma. Na Vrniku danas živi svega nekoliko obitelji koje se bave turizmom, a goste koji odluče posjetiti otok i provesti na njemu svoj godišnji odmor tamo, osim kamenoloma, očekuje zgrada mjesne škole, nova crkva Gospe od Pohođenja iz 1856. i stara crkva Gospe od Pohođenja iz 1674. godine, netaknuta priroda, čiste plaže i jedan fast food. Za mirno i opušteno ljetovanje – i više nego dovoljno.


Upozorenje prije nastavka: koliko god to bio privlačno, ulaženje u dvorišta kuća nije dozvoljeno.


Snimila Ivana KOCIJAN


Snimila Ivana KOCIJAN



Izlet brodom


Otočić Vrnik odlično je mjesto za upoznavanje priče o obrađivanju i prodavanju kamena čime su se na Korčuli uspješno bavili još od antičkih vremena. Prilikom kratkog posjeta jednom od kamenoloma (ako ste u sandalama ili japankama, zaboravite na tu aktivnost) doznali smo da je vapnenac s Korčule ugrađen u neke od najpoznatijih građevina svijeta, poput crkve Aja Sofija u Istanbulu, parlamenta u Beču ili pak vijećnice u Stockholmu. Od njega su izgrađene i zgrade u Dubrovniku i Hvaru, a zalihe kamena još su uvijek velike. Štoviše, otkrila nam je naša simpatična vodičkinja, od njih bi se mogao izgraditi još jedan Dubrovnik.



Jezgra grada


Stara gradska jezgra Korčule nekada je bila okružena visokim zidinama o čemu svjedoče brojne gradske kamene kule. Morska vrata iz 1448. godine i Južna vrata iz 1496. godine četverokutnog su tlocrta, a tu su i polukružne i kružne kule: Bokar (1484. godine), Zakrjan (1490. godine), Kula Svih Svetih (1499. godine) te Velika i Mala kneževa kula (1499. godine). Na kulama se nalaze brojni mletački grbovi kao i grbovi gradskih vladara koji su tada vladali Korčulom.



Svakako vrijedi posjetiti i otok Badiju koji je, kaže internet, bio nastanjen još u neolitu i u rimsko doba, dok se u arhivama spominje od kasnog srednjeg vijeka. Otok bogate povijesti krasi gusta borova šuma u kojoj se skrivaju jeleni lopatari (koje je strogo zabranjeno hraniti), a u tirkizno plavo more najbolje je ući na jednoj od šljunkovitih plaža sa sjeverne i južne strane. Otočićem čija je površina oko jedan četvorni kilometar dominira franjevački samostanski kompleks s velikom crkvom Gospe od Milosti, a na najvišoj točki otoka smjestila se crkvica sv. Katarine građena od 1483. godine. U prostoru samostana na Badiji kroz povijest se nalazila gimnazija, sirotište i škola, kazneno-popravni dom, skladišta… Od 2005. godine Franjevačka provincija sv. Jeronima je Franjevački samostan i otok Badiju sa svim pripadajućim objektima dala u najam Hercegovačkoj Franjevačkoj provinciji Uznesenja Blažene Djevice Marije. Svi koji bi godišnji odmor htjeli provesti unutar samostanskog kompleksa za smještaj na bazi punog pansiona morat će platiti od 50 eura u jednokrevetnoj, odnosno 100 eura u dvokrevetnoj sobi za jedno noćenje.


Za izlet brodom koji uključuje posjet Badiji, Lumbardi i Vrniku treba izdvojiti 100 kuna, odnosno 15 eura. Preporučamo.


Snimila Ivana KOCIJAN


Snimila Ivana KOCIJAN