NAGRAĐIVANO VINO

Cabernet Sauvignon vinarije Poletti: Tinejdžer koji nakon pet godina izrasta u čovjeka

Davor Šišović

Cabernet sauvignon je u početku rubinske boje koja s godinama postaje tamnija i  neprozirnija / Foto Davor Šišović

Cabernet sauvignon je u početku rubinske boje koja s godinama postaje tamnija i neprozirnija / Foto Davor Šišović

Iako su malvazija i teran perjanice suvremenog istarskog vinarstva, zanimljivu iznimku u vinariji Poletti iz Markovca kraj Višnjana čini njezin cabernet sauvignon, koji pred potrošače smije izaći tek nakon što odleži punih pet godina



Iako su malvazija i teran autohtone i tipične istarske vinske sorte, s kojima se svi istarski vinari ponose i za koje su posljednjih godina poosvajali najprestižnije svjetske vinske nagrade, znaju oni kako se i s drugim sortama može dostići svjetska klasa, i to ne od jučer. Jedan od friških primjera za to je cabernet sauvignon vinarije Poletti iz Markovca pokraj Višnjana. U posljednjih godinu dana ovo je vino toliko »bljesnulo« da Petera Polettija i njegov cabernet sauvignon iz berbe 2011. moramo svrstati u najuspješnije vrhunce istarskog vinarstva u posljednjem desetljeću.


Brončana medalja s londonskog  ocjenjivanja The Global Cabernet Sauvignon Masters


Brončana medalja s londonskog ocjenjivanja The Global Cabernet Sauvignon Masters




Taj Polettijev cabernet sauvignon iz 2011. godine lani je osvojio zlatnu medalju na sajmu vina u Ljubljani uz naslov najboljeg hrvatskog vina za 2016. godinu, zlatnu medalju osvojio je i na lanjskom ocjenjivanju PAR Wine International Award u Düsseldorfu, iste godine je na Decanterovom ocjenjivanju dobio oznaku »commended« odnosno preporuku, portal inistrien.de uvrstio ga je na top-ljestvicu deset najboljih istarskih vina, a nedavno je osvojio i brončanu medalju na godišnjem londonskom ocjenjivanju »The Global Cabernet Sauvignon Masters« koje organizira britanski časopis The Drinks Business, na kojem su vrednovani cabernet sauvignoni iz cijeloga svijeta.



Prvih 200 boca


Već se šest generacija obitelji Poletti bavi vinogradarstvom i vinarstvom, još od daleke 1842. godine, ali cabernet sauvignon je u njihove vinograde ušao tek 1997. godine. Ovako priča Peter Poletti, koji obiteljsku vinariju danas vodi sa suprugom Loredanom: – Ranije smo imali borgonju i teran, no odavno mi je želja bila napraviti neko veliko crno vino koje može stajati godinama. U to vrijeme sam kušao cabernet sauvignon i činilo mi se da bi to moglo biti to.

Te je godine zasadio svega pola hektara cabernet sauvignona, 1999. je tim vinom napunio prvih 200 boca (prethodno ga odležavši u barriqueu godinu dana), iz godine u godinu je usavršavao tehnologiju, ponešto mijenjao, i nakon desetak godina uspio doći do idealnog recepta. U vinariji Poletti vino nastaje sa 7 hektara vinograda, a osim cabernet sauvognona, na njenoj su vinskoj karti još malvazija, chardonnay, teran, merlot i poluslatki muškat ruža.


Peter i Loredana Poletti


Peter i Loredana Poletti



Vinogradski dio priče o Polettijevom cabernet sauvignonu počinje od smanjivanja uroda na najviše 2,5 kilograma grožđa po čokotu, pažljivog odstranjivanja »martinjskog grožđa« prije berbe (to su vrlo kiseli grozdići na višim granama nastali sekundarnim oprašivanjem cvjetova), ostavljanja da sazrije koliko god to vremenske prilike dopuštaju, i branja tek na samom kraju rujna.


Briga o vinskom arhivu


U podrumu se cabernet sauvignon zatim izlaže maceraciji 10-15 dana, zatim se sprema u barrique bačve, dijelom stare a dijelom nove, na tri godine, zatim se iz raznih barrique bačava vino godinu dana spaja u velikoj inox bačvi, a nakon punjenja u boce još mora odležati 6-7 mjeseci. Ovakav standard u proizvodnji cabernet sauvignona Poletti je uspostavio 2009. godine. »Njemu treba pet godina da sazrije kako bog zapovijeda«, iznosi vinar iz Markovca svoja iskustva. Tijekom odležavanja se redovito prati njegovo stanje, a periodična kušanja jasno pokazuju kako se početna divlja i robusna narav ovog vina postupno smiruje i omekšava. »Drvo ga oplemenjuje, daje mu dodanu vrijednost i on postaje dugovječniji«, napominje Poletti, prisjećajući se kako se na jednom kušanju njegovih vina našla i zaboravljena boca cabernet sauvignona iz 2001. godine, ali su kušači bili oduševljeni kako je to vino i nakon 16 godina zadržalo svoju postojanost.


Najstarije boce iz Polettijevog arhiva, među njima i borgonja koju je napunio još kao  13-godišnjak


Najstarije boce iz Polettijevog arhiva, među njima i borgonja koju je napunio još kao 13-godišnjak



Mlada crna vina obično krase bogate svježe voćne arome, a kod cabernet sauvignona one s godinama polako nestaju, i zamjenjuju ih zrelije arome. »Od tinejdžera on se transformira u odraslog čovjeka«, opisuje Poletti mijene svog najboljeg vina. Prilika za usporedbu sada ima, jer posljednjih godina pomno vodi brigu o vinskom arhivu, pa zato ne samo sjećanje nego i zapisani podaci govore da je cabernet sauvignon iz 2003. godine bio posebno odličan, dobar je bio i iz 2009. godine, onaj iz 2011. spomenut na početku je najtrofejniji i do danas je potpuno rasprodan, a umjesto njega na tržište ovih dana izlazi onaj iz 2012. godine. Iz lošijih godina kao što su bile 2010, te 2014. cabernet sauvignon se uopće nije punio. No zadnjih nekoliko berbi – 2013., 2015. i 2016. – dale su odličnu sirovinu iz kojih će cabernet sauvignon nakon što prođe propisanih pet godina sazrijevanja biti, prema prognozama svoga tvorca, vrhunski.


Za meditacijsko guštanje


Koliko je ovo Polettijevo vino vanserijsko, u svom je opisu jednog od starijih njegovih cabernet sauvignona, onog iz 2009. godine, vrlo zorno dočarao sommelier i vinski pisac Emil Perdec: »Na nosu se prvo otvara nota crnoga ribiza, potom slijedi nota dima i malo zagorene kore kruha sa ognjišta kada se sprema supa. Kasnije slijedi nota crnoga papra, suhe šljive, pa onda i još malo cedrovine te čak malo zašiljene olovke, a na kraju i mala nota kožne jakne«.


Stari bačvarski i vinarski alat na zidu vinarije Poletti


Stari bačvarski i vinarski alat na zidu vinarije Poletti



Kako za vino stara slava ne važi, jer nagrađivana vina su tražena i popiju se čim se pročuje dobar glas o njima, trenutačno se u vinariji Poletti može kušati cabernet sauvignon iz 2012. godine. Poletti ga opisuje kao lijepo, zaokruženo i dosta moćno vino, s 13,5 posto alkohola, zasad još uvijek mlade rubinske boje. Natočeno u čašu, među prvima oslobađa miris paprike, zatim ruže, a što dulje stoji u čaši, izraženije postaju arome zreloga voća, naposljetku čak i višanja u čokoladi.


U okusu dominiraju note zrelog voća, prije svega kupina, i mediteranskih trava, primjerice motara. Gastronomski će se ovaj Polettijev cabernet sauvignon iz 2012. lijepo sljubiti s jelima od divljači i drugog crvenog mesa, pogotovo s gulašima, a slagao bi se i s vrlo zrelim istarskim pršutom, odstajalim barem dvije godine. No, osim uz jelo, ovaj je cabernet sauvignon idealan, smatra Peter Poletti, i za meditacijsko guštanje, »ono kad čovjek baš poželi popit čašu dobrog vina«. Slažemo se, i preporučujemo!