Nova studija

Ako želite živjeti duže i spriječiti oboljenja srca – smanjite mesnu prehranu

P. N.

Foto: Pixabay

Foto: Pixabay

Nakon analize podataka, istraživači su otkrili da su odrasli ljudi koji su se pridržavali prehrane s uglavnom biljnom hranom, u usporedbi s onima koji su imali najmanje pridržavanje, imali 16% niži rizik od kardiovaskularnih bolesti; oko 32% niži rizik od umiranja od kardiovaskularne bolesti; i 18% do 25% niži rizik od rane smrti od bilo kojeg uzroka



Ako jedete više povrća, a meso svedete na minimum duže ćete živjeti, a i smanjuje se rizik od kardiovaskularnih bolesti.


Pridržavanje cjelokupne biljne prehrane ili prehrane koja uključuje više biljne hrane nego životinjske hrane moglo bi biti povezano sa 16% nižim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i do 25% nižim rizikom od rane smrti, pokazalo je istraživanje objavljeno ovog tjedna u časopisu Američkog udruženja za srce.


Nova studija sugerira da je konzumiranje biljne prehrane povezano s boljim zdravljem srca i nižim rizikom od smrti, rekao je glavni autor studije Casey Rebholz, docent na Johns Hopkins Bloomberg School of Public Health u Baltimoreu.




Studija je obuhvatila podatke o 12.168 odraslih osoba srednjih godina u Sjedinjenim Državama, koje su dobili iz studije Nacionalnog  instituta za srce, pluća i krv.


Ljudi, koji su praćeni od 1987. do 2016., na početku studije nisu imali kardiovaskularne bolesti, piše CNN.


Istraživači su pomno razmotrili uobičajenu prehranu svake odrasle osobe i njezino zdravlje srca kasnije u životu, uključujući i jesu li im dijagnosticirani moždani udar, zatajenje srca ili druga stanja povezana s kardiovaskularnim bolestima.


Nakon analize podataka, istraživači su otkrili da su odrasli ljudi koji su se pridržavali prehrane s uglavnom biljnom hranom, u usporedbi s onima koji su imali najmanje pridržavanje, imali 16% niži rizik od kardiovaskularnih bolesti; oko 32% niži rizik od umiranja od kardiovaskularne bolesti; i 18% do 25% niži rizik od rane smrti od bilo kojeg uzroka.


Studija je imala određena ograničenja, uključujući da su se podaci o unosima prehrane temeljili na tome da su ljudi sami izvještavali o svojim prehrambenim navikama, što predstavlja rizik od pogreške u mjerenjima.


Potrebno je više istraživanja kako bi se utvrdilo postoji li uzročno-posljedična veza i kako bi se utvrdilo kako moderna opskrba hranom može utjecati na ishode, budući da podaci u studiji potječu iz prošlih godina.


Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, kardiovaskularne bolesti, poremećaji rada srca i krvnih žila glavni su uzrok smrti globalno.