Sreća Finaca temelji se na činjenici da su sve njihove temeljne potrebe zadovoljene i ukupno gledano, svakodnevni život Finaca vrlo je harmoničan / Reuters
Finci i druge zemlje na vrhu popisa najbolje stoje u ključnim područjima koja govore o ljudskoj sreći: prihodima, očekivanom životnom vijeku, socijalnim naknadama, slobodi i povjerenju, kaže UN. UN-ovo izvješće odmah iza Finske smješta njezine skandinavske susjede, te Švicarsku, Nizozemsku, Kanadu, Novi Zeland i Australiju
ZAGREB U upravo objavljenom UN-ovom Svjetskom izvješću o sreći, Finska je zauzela prvo mjesto, ali bez obzira na te zaključke donesene na temelju objektivnih parametara, Finci su i dalje u vrhu po stopi samoubojstava, te konzumaciji alkohola i antidepresiva.
UN-ovo izvješće odmah iza Finske smješta njezine skandinavske susjede, te Švicarsku, Nizozemsku, Kanadu, Novi Zeland i Australiju.
Finci i druge zemlje na vrhu popisa najbolje stoje u ključnim područjima koja govore o ljudskoj sreći: prihodima, očekivanom životnom vijeku, socijalnim naknadama, slobodi i povjerenju, kaže UN.
Sreća Finaca temelji se na činjenici da su sve njihove temeljne potrebe zadovoljene i ukupno gledano, svakodnevni život Finaca vrlo je harmoničan.
Finska je izvrsna u svim onim područjima o kojima ovisi životno zadovoljstvo: ima dobro funkcionirajuće institucije, socijalnu jednakost, slobodu, nisku korupciju, te povjerenje u vlasti i u druge ljude.
Razlike u plaćama su male, a godišnja prosječna plaća 2015. bila je 25.694 eura.
Uz Norvešku, Finska je jedina europska zemlja koja je između 2014. i 2016. uspjela smanjiti broj beskućnika.
Ima učinkovit zdravstveni sustav, fleksibilne radne sate i velikodušni rodiljni dopust, što omogućuje dobru ravnotežu između privatnog i poslovnog života.
Finci ne stavljaju pod znak pitanja ni visoke poreze – potrebne da bi javne službe bile učinkovite, niti mjere štednje vlade čiji je cilj bio nakon krize potaknuti ekonomski oporavak.
I vjeruju svojoj državi: 81 posto Finaca ima povjerenje u obrazovni sustav, njih 75 posto u zdravstveni sustav, zaključci su UN-a.
Zemlja je to u kojoj vrlo malo ljudi ide u crkve ali puno u saune.
Ipak, UN-ovo izvješće neke je iznenadilo. »Kada smo to čuli, mislili smo da je greška«, smije se Ulla-Maija Rouhiainen, a 64-ogodišnja umirovljenica koja živi u Helsinkiju.
Kada bi UN-ova definicija sreće ignorirala ključne objektivne indikatore i temeljila se isključivo na subjektivnom mjerenju pozitivnih emocija, tada Finci »ne bi bili ni među prvih deset«, smatra filozof Frank Martela.
Jer unatoč prvom mjestu na ljestvici najsretnijih, Finci i dalje imaju visoku stopu samoubojstava, puno konzumiraju alkohol i uzimaju antidepresive.
