Sve veći broj upita, ali...

Kupci osuđeni na čekanje poticaja za električne automobile: Interesa ima, novca – ne

Edi Prodan

Dogodili su se izbori, a nakon izbora u travnju i smjena čelnog čovjeka Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji daje poticaje kupcima vozila. Nakon smjene u Fondu je nestalo novaca za poticaje, a u kolovozu je uslijedilo obećanje da će sve krenuti na bolje u – rujnu



Traže li Hrvati sve više električne automobile? Bilo je to jedno od uredničkih pitanja u pokušaju osmišljavanja teme koja bi povezivala tehnologiju, ekologiju i našu stalnu težnju prema što je moguće jednostavnijoj i jeftinijoj mobilnosti. Odgovor? Traže, ali kao se čini ove godine – uzalud.


Prošlog je tjedna hrvatski ogranak Toyote pokrenuo samostalnu akciju povoljnije ponude hibridnih automobila, dakle onih koji u određenom omjeru, i dalje značajno većem u korist benzina, koriste energiju što dolazi i iz elektromotora. Ti su automobili inače prema hrvatskim zakonima subvencionirani, na njih se moglo dobiti značajne popuste. No, ove godine nikako do raspisivanja natječaja za korištenje subvencija. Zadnji je takav natječaj bio raspisan lani u rujnu, od tada – muk. Odgovorni prema godišnjim prodajnim planovima, tržištu i potrebama građana, u Toyoti više naprosto nisu mogli čekati da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pokrene akciju kojom se stimulira kupnja ekoloških automobila tako da su to morali učiniti – sami.


Smjena pa zastoj


Kako je naime poznato, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode te navedeni Fond su 2014. s ciljem poticanja čistijeg transporta i smanjenja onečišćenja zraka zajednički pokrenuli projekt »Vozimo ekonomično« putem kojeg su se građanima i tvrtkama dodjeljivala bespovratna sredstva za kupnju električnih i hibridnih automobila te električnih skutera, motocikala i četverocikala. Sve je odlično funkcioniralo, a onda su se 2015. dogodili izbori. Kako je dakle i Fond podložan stranačkim izmjenama, Vlada je na sjednici održanoj zadnjih dana travnja smijenila dotadašnjeg direktora Svena Müllera, a na njegovo mjesto, kao »vršioca dužnosti« imenovala prof. dr. sc. Ljubomira Majdandžića. Stručnjak s odličnim referencama, Majdandžić je u javnosti najpoznatiji kao promotor korištenja solarne energije, bazno viskoškolsko zvanje stekao je na Strojarskom fakultetu Sveučilišta u Banja Luci.





U svim dosadašnjim akcijama, od 2014., Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je subvencionirao nabavku automobila – od električnih preko onih koji kombiniraju punjenje s utičnice i klasični benzinski motor ili pak hibride koji od »viškova« energije pomoću generatora stvaraju električnu energiju što se skladišti u bateriji automobila – sredstvima iz »domaće kase«. Točnije, pojednostavljeno, nameti kojima se penaliziralo zagađivače preusmjeravani su bili u automobile i fasade te još neke djelatnosti. No, taj je model tražio doradu, tim više što EU za takvu namjenu posjeduje nemala sredstva. Najavljivalo se, još u Müllerovo vrijeme, mogućnost dopune, pa i promjene izvora sredstava. U konačnici, korisnike i nije briga odakle novac dolazi, važno im je samo – da dolazi. A on zbog hrvatskih političkih kalambura već duže vrijeme – ne dolazi. Ostaje jedino nada da će Vlada koja slijedi nakon izbora biti kvalitetna, stabilna i svakako brza i po pitanjima kojima se bavi Fond.



Ništa dakle neobično u domaćom političkim pričama, Fond je u Müllerovo vrijeme odlično funkcionirao, trebalo je samo »nastavit delat« kako bi to kazao jedan za ovih izbora premijerski kandidat. Ali – tu nastaju problemi. Pare nisu problem – para nema. Trezori Fonda su prazni, Fond traži od Vlade pozajmica u iznosu od 100 milijuna kuna. Ali milijuni nisu dugmad da ih se pokupi s poda gdje su se mogli razasut, tako da ih – nema. Taj je novac naime potreban kako bi se namirile pristigle obveze, kako prema oblaganju zgrada novim fasadama, tako i za ekološke automobile.


Čekamo suglasnost


Čeka se, no – ništa tako da se prošlog tjedna, 24. kolovoza pojavljuje informacija sljedećeg sadržaja:


»Poštovani korisnici sredstava Fonda, Upravni odbor Fonda je donio odluku o korištenju prekoračenja po transakcijskom računu u iznosu od 100 milijuna kuna. S tim u svezi priređeni su svi potrebni materijali te očekujemo da ćemo početkom rujna dobiti suglasnost Vlade na navedenu odluku. Međutim, Fond i sad prema svojim mogućnostima, a sukladno priljevu sredstava i raspoloživim prihodima isplaćuje korisnicima sredstva za ugovorene projekte. Daljnje isplate Fond će prema redu zaprimljenih faktura početi vršiti odmah nakon dobivanja suglasnosti Vlade.«


Paralelno s time, najavljuje se mogućnost raspisivanja novog »ekološkog« natječaja – no budimo pametni, iskusni i iskreni: tko da taj natječaj raspiše kad je u tijeku predizborna kampanja, a sve od dana preuzimanja funkcije od strane Majdandžića, ističu se brojni prijepori o načinu korištenja tih sredstava, o izvorima financiranja i o mnogim sličnim, apsolutno financijskim pitanjima. A pred vratima dakle – izbori. Koji će, nakon, nadamo se, formiranja neke dugovječnije Vlade sasvim izvjesno željeti promijenti direktora Fonda. Ma koliko Majdandžić, baš kao i prije njega Müller, bili stručni, a ne dominantno politički ljudi.


Anulirali zaradu


Stoga, potez Toyote Croatia je bio jedino moguć i opravdan – kako bi se poboljšala ekološka slika hrvatskog prometa morali su posegnuti za svojim novcem, smanjiti, ako ne i anulirati si zaradu.


S druge strane, žilavi su ti kupci automobila. Nemalo nas je tako iznenadio podatak da je među domaćim korisnicima sve veći broj upita pa i rezervacija električnih vozila. Kako odgovoriti na taj podatak, pomalo i nonsens nakon što smo elaborirali zbivanja u Fondu?


Jedno je na to moguće odgovoriti kako se pojavljuje, istina u manjoj mjeri ekološko osvještenje, ali i želja za financijskom uštedom koju električna vozila pružaju.



Tanja Roca, operativna direktorica koja se u Fleetu nalazi od veljače 2015., naglašava kako su uvođenjem ponude električnih vozila željeli udovoljiti traženjima i potrebama tržišta kako bi korisnicima omogućili da voze ekološki prihvatljiva vozila s velikim direktnim uštedama, ističe Roca.



Pa je tako zanimljiv podatak kako je ovog tjedna Fleet rent a car predstavio novitet u svojoj ponudi, njezino širenje putem flote električnih vozila. Odluka za ulaganjem u ovaj tip flote, a riječ je o značajnom iznosu, direktna je posljedica jasnih signala i izražene potrebe za najmom električnih automobila s pojedinih emitivnih tržišta s kojima Fleet surađuje. U najvećoj mjeri se električna vozila traže na tržištima Nizozemske, Švedske, SAD-a, ali iznenađujuće i – među domaćim korisnicima. Električni automobili polako postaju sve zanimljiviji iako oni nisu niti blizu zastupljenosti na tržištu kao što su hibridni. Osim brige za okoliš, glavni razlog korištenja električnih automobila su cijene goriva koje u odnosu na cijenu struje kod jednog punjenja donose značajnu razliku. Električna struja se smatra za sve prisutnom i lako se može doći do nje. Automobil je moguće puniti kod kuće i na poslu. Sve što je potrebno su kabel i utičnica. Uz to, električna vozila su gotovo bešumna, nema ni emisije štetnih, stakleničkih plinova.


I što sad? Ipak nema nam nego čekati. Električni su automobili nesrazmjerno skupi, unutar iste klase iznosi se u odnosu na klasični pogon udvostručuju, tako da treba čekati poticaje. Za elektromobile oni iznose 70 tisuća kuna nakon čega cijena elektromobila postaje konkurentna benzincima. S obzirom pak da je cijena električnog kilometara nekoliko puta niža, da je dakle takav kilometar po cijeni svega 15-ak posto od cijene benzinskog, isplativost je izvjesna. Svjedoci smo pojave električnih vozila, isključivo flotnih, i na našim cestama. Vožnja gradom, autonomija do 150 kilometara, donose sasvim dovoljnu mobilnost po izrazito niskoj cijeni. Još kad se u Hrvatskoj u sve, ali baš sve ne bi iznad svake mjere uplitala politika, nikom bolje, čišće i povoljnije nego nama.