I u Gorskom kotaru strože kazne za vožnju bez zimske opreme?

Od 15. studenoga do 15. ožujka, prema novom slovenskom zakonu, bilo snijega ili ne, sva vozila na slovenskim cestama moraju imati zimsku opremu

RIJEKA Bilo snijega ili ne, sva vozila na slovenskim cestama, prema novom slovenskom zakonu o sigurnosti prometa na cestama, koji je stupio na snagu prvog srpnja, od 15. studenoga obvezno moraju imati zimsku opremu. Takva obveza vrijedi do 15. ožujka, bez obzira na vremenske uvjete, a i prije tog datuma, ako na cestama vladaju zimski uvjeti. Po starom zakonu, naime, bilo je propisano da strana vozila na cestama u Sloveniji moraju imati zimsku opremu samo ako je snijeg ili led na kolniku.

Promjena ove zime neće biti, ali bi naredne godine trebalo biti uvedeno rigoroznije kažnjavanje prometnih prekršaja u segmentu vožnje u zimskim uvjetima. Prema prijedlogu usvojenom prošlog tjedna na sastanku zimskih cestarskih službi, policije i drugih institucija zaduženih za ovu problematiku, Hrvatska bi trebala slijediti primjer nekih susjednih država među kojima je i Slovenija, te u razdoblju od 15. listopada do 15. travnja propisati obveznu zimsku opremu na pojedinim cestama i autocestama, koje se nalaze u predjelima gdje su obilne snježne padaline. Kad je riječ o prometnicama koje dijelom prolaze kroz Primorsko-goransku županiju zasad su predložene autocesta Rijeka-Zagreb od Kikovice do Lučkog, te državna ceste D3 u Gorskom kotaru od Kikovice do Karlovca, koje bi se naredne godine mogle naći u novom režimu kontrole i kažnjavanja. 

    Načelnik odjela sigurnosti cestovnog prometa PUPG, Boris Skeledžić, ističe kako se svake godine ponavljaju isti problemi, pogotovo kad je u pitanju prvi snijeg. Nešto slično viđeno je i prije 15-tak dana kada je na širem području Delnica došlo do blokade prometa, koju su najviše stvorila prepriječena ili u snijegu blokirana vozila s ljetnim gumama.   

 – Mi smo na području Delnica tog dana naplatili 39 kazni, koje iznose 700 kuna, odnosno 5 do 15 tisuća kuna za pravne osobe pored čega se određuje i 1.500 do 5.000 kuna kazne za odgovorne osobe. Sve to malo vrijedi u trenutku kad se proglase zimski uvjeti, a kolaps prometa se već dogodi, pa onda puno ne može pomoći ni kvalitetna intervencija cestarskih službi. Ideja je vozače naviknuti da se nekim prometnicama u zimskom dijelu godine jednostavno ne može putovati bez zimske opreme neovisno o tome pada li snijeg ili ne. Vozači bez opreme u tom bi slučaju bili kažnjavani i isključivani iz prometa i po lijepom vremenu. Isto tako nema velikog smisla inzistirati na zimskoj opremi na prometnicama uz more ili otocima, naglašava Skeledžić dodajući kako je prekasno uvoditi promjene ove zime što znači bi one mogle biti u primjeni naredne godine.

Za sve koje zateknu bez zimske opreme kazna je 120 eura, a u slučaju prometne nesreće ili zastoja zbog neposjedovanja propisane zimske opreme kazna je 500 eura. No, za pravne osobe, odnosno za teretna vozila, koja budu vozila po cestama na kojima je zbog zimskih uvjeta zabranjen promet kazna se može popeti i do pet tisuća eura!

Osim na zimsku opremu, hrvatski vozači moraju povesti računa i da su od 1. srpnja na snazi nove i strože kazne i za druge prometne prekršaje. Za najdrastičnije prekršaje poput vožnje u suprotnom smjeru, napuštanje mjesta nesreće, velikog prekoračenja dopuštene brzine kroz naseljena mjesta ili vožnje s više od 1,1 promila alkohola u krvi kazne se penju do čak 1.200 eura. Oduzimanje vozačke dozvole je automatsko i trenutačno, o čemu uopće nema nikakvih pregovora sa slovenskim policajcima, a iste kazne slijede i one vozače za koje se utvrdi da voze pod utjecajem droge.

Međutim, drakonski slovenski zakon – mnogi kritičari u Sloveniji zamjeraju da je ponajprije motiviran krpanjem rupa u proračunu, a ne prevencijom prometnih prekršaja – tu se ne zaustavlja. Naime, Slovenci za vozače koji u krvi imaju više od 1,1 promila alkohola uvode i program rehabilitacije. Drugim riječima, alkoholizirani vozači morat će i na zdravstveni tečaj, tečaj kod psihijatra ili na program odvikavanja od alkohola.   Za vožnju kroz naseljeno mjesto brzinom većom od dopuštene platit ćete kaznu od 100 do 1.200 eura. Povećane su i kazne za prekoračenje brzine na autocestama, pa će se tako vozači koji budu vozili 20 kilometara brže od dopuštene brzine platiti kaznu od 60 eura, za prekoračenje od 40 kilometara na sat 300 eura, a za 50 kilometara iznad propisane 400 eura, uz zabranu daljnje vožnje.

Podignuta je i kazna za prolazak crvenog svjetla na semaforu, s 200 na 300 eura. No, uz drastično povećavanje većine kazni, za neke prekršaje kazne su i smanjene. To se odnosi na prekršaje koji nemaju bitnog utjecaja na sigurnost vožnje. Tako će, primjerice, vozačima koji odbiju zahtjev policije za pregled vozila smjeti biti određena kazna od 250 eura, umjesto dosadašnjih 400.

Iako Slovenci imaju visoke prometne kazne, vozači moraju biti oprezni i u Italiji i Austriji. Vožnja pod utjecajem alkohola najskuplje se plaća u Italiji, gdje kazna iznosi i do 6.000 eura, a u Austriji od 300 do 5.900 eura. 