Masakr u Crikvenici

Ukine li mu Vrhovni sud opet presudu, ubojica Dino Kulišek izlazi na slobodu za dva mjeseca

Fiore Vežnaver

Snimio Marin Aničić

Snimio Marin Aničić

Vrhovni sud u ožujku će odlučiti o žalbi odvjetnika Dina Kulišeka. Ukoliko bi sud ukinuo presudu i vratio slučaj na ponovno suđenje, 14. travnja istječe rok koliko Kulišek maksimalno može biti u pritvoru, a da nije potvrđena prvostupanjska presuda



RIJEKA Sljedećih osam mjeseci, pogotovo ožujak, odredit će cijeli njegov daljnji život, a tek je u dvadesetim godinama. U slučaju za njega nepovoljnog ishoda sudskih odluka, na slobodi će se, po sadašnjem stanju stvari, naći tek za nekoliko desetljeća.


Odrednice su to što se vežu za Dina Kulišeka (26) iz Dramlja, koji je u studenom prošle godine i na ponovljenom suđenju u riječkom Županijskom sudu osuđen na 38 godina zatvora, zbog masakra hladnim oružjem u stanu u Crikvenici, ubojstva 22-godišnjeg Ivana Jagodića i pokušaj ubojstva njegove djevojke, tada 19-godišnje Meriem Demo, kojima je nožem zadao ukupno 60-ak ubodnih i reznih rana. Naime, za manje od mjesec i pol dana je, po ročišniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske, zakazana sjednica u Zagrebu na kojoj će se razmatrati žalbe na presudu, saznat ćemo hoće li suci prihvatiti ili odbaciti žalbe Kulišekovih.


Odluka u ožujku 


Presuda Vrhovnog suda može biti takva da se njome ili potvrđuje, ili preinačuje, ili ukida presuda riječkog suda. Bez obzira na to kakva će biti odluka sudaca Vrhovnog suda, za nju se veže i dosta značajno pitanje: koliko optuženi za jezivi zločin može maksimalno biti u pritvoru, u situaciji da još nije donesena pravomoćna presuda. A pravomoćna neće biti bez obzira kako na skorašnjoj sjednici odluče suci Vrhovnog suda, jer, ako je i potvrde, Kulišek ima pravo na još jednu žalbu, s obzirom da mu se sudi za kaznena djela za koja je zapriječen dugotrajni zatvor.




Iz pravosudnih i odvjetničkih krugova dobili smo tumačenje po kojem Kulišek, u slučaju da suci Vrhovnog suda ukinu presudu, što se jednom, prošlog proljeća, već dogodilo, izlazi na slobodu, po sili zakona, za oko dva mjeseca.


Sudeći po ročišniku sjednica Vrhovnog suda, ona je zakazana u drugoj polovici ožujka, otprilike tri tjedna prije no što Kulišeku ističe maksimalni pritvor u slučaju da suci Vrhovnog suda donesu rješenje kojim se ukida prvostupanjska presuda. Naime, regulama Zakona o kaznenom postupku (ZKP) maksimalni istražni zatvor u ovom slučaju ponovno ukidajuće presude može trajati maksimalno četiri godine i devet mjeseci. To bi značilo da, ukine li Vrhovni sud i drugu presudu riječkog suda, te slučaj, recimo, vrati na ponovno suđenje, Kulišek 13. travnja, u 19.20 sati, mora biti pušten na slobodu.


Ovu činjenicu zasigurno znaju svi glavni akteri u sudskom procesu, posebice suci Vrhovnog suda. U slučaju da bude potvrđena osuđujuća presuda riječkog suda (u ovom smislu može se smatrati i preinaka presude riječkog suda, da, primjerice, kazna zatvora bude smanjena ili povišena za koju godinu), zakonske regule kažu da se Kulišeku, s obzirom na to da ima pravo na još jednu žalbu, maksimalno vrijeme u kojem može biti u pritvoru produžuje za još šest mjeseci. U ovakvom scenariju, Vrhovni sud će potvrditi presudu riječkog suda, odbiti žalbe obrane i donijeti rješenje kojim se Kulišeku produžuje istražni zatvor.


Nova žalba 


No, u praksi to dalje znači da do 13. listopada ove godine presuda mora biti pravomoćna, da se mora i riješiti i drugi žalbeni postupak do tog roka, a da Kulišek pravomoćnost presude dočeka u pritvoru. Kulišek može maksimalno biti u pritvoru pet godina i tri mjeseca, a da presuda nije pravomoćna, i taj rok se nikako, ni po kojoj osnovi, ne može produžiti, navode nam poznavatelji pravne regulative. Dakle, ostaje još otprilike osam mjeseci da se riješe dvije žalbe. Treba naglasiti da će na skorašnju, prvu od dviju novih odluka Vrhovnog suda također uslijediti žalba. Ma kakva odluka bila, žalit će se ili obrana ili optužba, a možda i obje strane.


U svjetlu činjenice da Kulišek bez prvostupanjske presude koju je potvrdio i Vrhovni sud može biti u pritvoru maksimalno četiri godine i devet mjeseci, tri godine se odnosi na »temeljni pritvor«. Zakonodavac je, naime, odredio da za kaznena djela za koja se može izreći kazna dugotrajnog zatvora, kao što je to u slučaju Kulišeka kojem prijeti kazna od 50 godina, istražni zatvor može trajati najviše tri godine do donošenje presude prvog stupnja. ZKP, nadalje, predviđa da se istražni zatvor produžuje za četvrtinu kada je donesena nepravomoćna presuda, što Kulišeku donosi još devet mjeseci pritvora više.


Bio je ubrojiv


Da se uzimaju u obzir samo ove dvije točke, optuženi za stravičan zločin bi već izašao iz zatvora, ali je zakonodovac odredio da se, ako je presuda ukinuta, ukupno trajanje istražnog zatvora produžuje za još godinu dana. Kulišeku to istječe za dva mjeseca i dva dana, te po sili zakona izlazi na slobodu, ako suci Vrhovnog suda ne potvrde osuđujuću presudu.


Upućeni u problematiku navode da će odluka sudaca Vrhovnog suda o tome potvrđuje li se ili ne presuda riječkog suda saznati baš na dan sjednice vjerojatno samo ako se eventualno utvrdi da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka, pa se presuda ukida i da se ne ulazi u srž. Ne bude li tako, spekulira se da će odluka kojim se potvrđuje presuda stići možda i koji tjedan kasnije, pismenim putem. Poznavatelji problematike navode da će se, u slučaju potvrde presude, vjerojatno u međuvremenu žurno poslati u riječki sud faks-poruka u kojoj se navodi da se optuženiku produžuje istražni zatvor, a presuda potvrđena.


Dino Kulišek je osuđen 30. studenog prošle godine. Vijeće riječkog Županijskog suda, pod predsjedanjem suca Domagoja Vučkova, i na ponovljenom suđenju prihvatilo je mišljenje onih psihijatrijskih vještaka koji smatraju da je Kulišek bio ubrojiv u vrijeme jezivog zločina, dok je neprihvatljivim ocijenjen jedini nalaz o neubrojivosti optuženika, onaj Psihijatrijske bolnice Vrapče. U ponovljenom suđenju još je više došla do izražaja pravna bitka optužbe i obrane oko ubrojivosti Kulišeka, a tijekom novog procesa obavljeno je i četvrto psihijatrijsko vještačenje Kulišeka, praktički nadvještačenje nadvještačenja, kojim je dobiveno još jedno mišljenje da je Kulišek bio ubrojiv, pa je nastala situacija s rezultatom od 3:1 u korist mišljenja da je ubojica bio ubrojiv kada je počinio masakr u stanu. Sud je zaključio da su tri vještačka tima koja su ocijenila Kulišeka ubrojivom, iako smanjeno, suglasna u mišljenjima, te da ponašanje ubojice tijekom i nakon zločina pokazuje da je bio svjestan što radi.


Vijeću riječkog suda bilo je neprihvatljivo da bi Kulišek za Jagodića mislio da je vrag, Sotona, apsolutno zlo, a ipak se druži s njime. – Da doista misli da je Ivan Jagodić vrag, od njega bi zazirao. Ne bi išao do toga da mu još nabavlja drogu. I ubrojive i neubrojive osobe se plaše apsolutnog zla i bježe od njega, kazao je sudac Domagaoj Vučkov za objave presude.


* Opširnije čitajte u tiskanom izdanju Novog lista…