Američke carine na uvoz robe iz Kine “teške” 34 milijarde dolara stupile su u petak na snagu, signalizirajući početak sveobuhvatnog trgovinskog rata između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava.

Carine od 25 posto u Washingtonu su stupile na snagu u ponoć po tamošnjem vremenu, a recipročnom reakcijom, Kina je također odgovorila nametanjem carina od 25 posto na uvoz 545 artikala iz SAD-a, ukupne vrijednosti 34 milijarde dolara.

Peking je optužio SAD za pokretanje “najvećeg trgovinskog rata u gospodarskoj povijesti”.

“Kineska strana, nakon što je obećala da ni u kojem slučaju neće ispaliti prvi hitac, prisiljena je krenuti u protunapad kako bi zaštitila interes svojeg naroda”, poručilo je kinesko ministarstvo trgovine.

Naime, Washington je objavio da će prvi val najavljenih carina ukupne vrijednosti od 34 milijarde dolara kineske robe na snagu stupiti 6. srpnja, a Peking je obećao da će na to odgovoriti isti dan na jednak način. 

Ranije ove godine predsjednik SAD-a Donald Trump naredio je uvođenje carina na kinesku robu vrijednu 50 milijardi dolara, a prvi krug tih carina danas je stupio na snagu.

Carine su dio Trumpove protekcionističke agende, kojom potkopava politiku slobodne trgovine koja je oblikovala globalnu razmjenu roba u posljednjih nekoliko desetljeća.

Kazao je kako su carine usmjerene na zaštitu radnih mjesta i zaustavljanje “nepravednih transfera američke tehnologije i intelektualnog vlasništva u Kinu”.

Bijela kuća je poručila da će razmotriti carine od preostalih 16 milijardi dolara na kineske proizvode, a za koje je Trump predložio da bi mogle stupiti na snagu kasnije ovog mjeseca.

Trump je već nametnuo carine na uvoz perilica i solarnih ploča, a započelo je i naplaćivanje ​​pristojbi na uvoz čelika i aluminija iz Europske unije, Meksika i Kanade.

Trump je zaprijetio uvođenjem carina od 10 posto na dodatnih 200 milijardi dolara kineske robe, ako Peking “odbije promijeniti svoje postupke”.

Povećao je ulog u četvrtak, poručivši kako bi se vrijednost robe koja podliježe carinama mogla povećati na više od 500 milijardi dolara.

“Imate još 16 milijardi dolara za dva tjedna, a onda, kao što znate, imamo 200 milijardi dolara u pripravnosti, a nakon toga još 300 milijardi. U redu? Znači, imamo 50 plus 200 plus gotovo 300”, poručio je Trump.

Investicijska banka Morgan Stanley procjenjuje da svakih 100 milijardi dolara uvoza pogođenih carinama predstavlja oko 0,5 posto svjetske trgovine i 0,1 posto globalnog bruto domaćeg proizvoda.

Analitičari su također zabrinuti oko utjecaja na ostale aktere u opskrbnom lancu, kao i generalnoj eskalaciji napetosti između SAD-a i Kine.

„Trgovinski rat postao je realnost. Da je ovo boksački meč, ovo bi bila prva runda. Bit će to dugačak proces”, kaže Norihiro Fujito, strateg u tvrtki Mitsubishi UFJ Morgan Stanley Securities.

Kina je u petak objavila da je prisiljena “uzvratiti protumjerama” nakon što SAD u petak uvede carine na 34 milijardi dolara vrijednu kinesku robu.

SAD je počeo “najveći trgovinski rat u povijesti” koji će naštetiti svjetskom lancu vrijednosti, uzdrmati tržišta i pogoditi svjetski gospodarski rast, priopćilo je kinesko ministarstvo trgovine.

Kina će obavijestiti Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) o “situaciji” i surađivati s ostalim zemljama da se očuva slobodna trgovina i multilateralni sustav, navodi ministarstvo te dodaje da će zemlja nastaviti otvarati svoja tržišta i produbljivati reforme.

“Kineska strana obećala je da neće prva udariti, ali u nastojanju da obrani interese vlastite zemlje i svog naroda prisiljeni smo uzvratiti nužnim protumjerama”, stoji u priopćenju.

Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je u četvrtak da će produbiti sukob bude li se Peking osvećivao.

Sveobuhvatni trgovinski rat do kojega bi moglo doći mogao bi smanjiti BDP obiju ekonomija za 0,25 posto, a još veća šteta očekuje ih 2019., pokazalo je izvješće singapurske banke DBS.