Strategija zlostavljanja

NAPAD NA GLOBALNI EKOLOŠKI POKRET Kako je kanadski drvni div uz pomoć Trumpovih odvjetnika tužio Greenpeace

Boris Pavelić

Tužba kanadskog drvnog diva »Resolute« protiv najpoznatije globalne ekološke organizacije Greenpeace te još nekoliko kanadskih i američkih zaštitnika prirode

Tužba kanadskog drvnog diva »Resolute« protiv najpoznatije globalne ekološke organizacije Greenpeace te još nekoliko kanadskih i američkih zaštitnika prirode

Tužbu tešku 300 milijuna kanadskih dolara uime kanadske drvne tvrtke »Resolute« podnio je odvjetnički ured koji je Donalda Trumpa zastupao protiv New York Timesa



Nije samo američki predsjednik krenuo u bitku protiv zaštite planeta: čine to i goleme korporacije, sluteći da im Trumpovo neprijateljstvo prema brizi za okoliš omogućuje novu vrst napada na globalni ekološki pokret. Udžbenički primjer takvoga nasrtaja jest tužba koju je kanadski drvni div »Resolute« podnio protiv najpoznatije globalne ekološke organizacije Greenpeace te još nekoliko kanadskih i američkih zaštitnika prirode.


Ta bi tužba, presudi li sud u korist »Resolutea«, mogla ugroziti i sam opstanak nekih od najsnažnijih svjetskih zagovornika zaštite prirode, premda će im već i sam dugotrajan, skup i iscrpljujući sudski proces nanijeti golemu štetu, oduzimajući vrijeme i novac koji su mogli posvetiti zaštiti sve ugroženije Zemlje.


»Resolute« je najveći kanadski proizvođač drvne građe, i tvrtka koja ruši najviše šuma u Kanadi. Dugo su se oglušivali na pozive Greenpeacea i ekoloških aktivista da u suradnji s njima razrade planove zaštite kanadskih šuma, dijela višekontinentalnoga šumskog pojasa poznatijeg kao Borealne šume, koji se proteže sjevernim dijelom sjevernoameričkog, europskog i azijskog kontitenta. Napokon, Greenpeace optužio je »Resolute« kako je »odgovoran za uništavanje golemih područja predivnih kanadskih Borealnih šuma, nestajanje staništa ugroženog šumskog jelena i rušenje šuma bez suglasnosti oštećenih domorodačkih naroda«.




Change the World


Change the World



»Resolute« je prvi put uzvratio prije četiri godine, tuživši kanadski ogranak Greenpeacea i petoro njegovih aktivista, zbog »klevete« i »onemogućavanja poslovanja«, zatraživši odštetu od ukupno sedam milijuna kanadskih dolara. No prošle godine u svibnju, tvrtka je otišla i mnogo dalje: na temelju zakona prvotno usvojenog za borbu protiv mafije, takozvanog »Zakona o korupcijskim i reketarskim organizacijama« (RICO), »Resolute« je u Americi tužio Greenpeace International i njegove američke ogranke, te američku ekološku organizaciju stand.earth, uključujući i osobne tužbe protiv petoro aktivista, zahtijevajući vrtoglavu odštetu od 300 milijuna kanadskih dolara.


– Umjesto da se suoče s kritikom Greenpeacea, stand.eartha i drugih, ‘Resolute’ nam svima poručuje da prestanemo govoriti. Tužbe poput ovih, osmišljene da zaustave kritiku, udžbenički su primjer takozvanih »Šamar tužbi« (engl: SLAPP suits, »Strategic Lawsuits Against Public Participation«, »Strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja«), i opasan alat kojim korporacije žele ušutkati građane«, poručuju iz Greenpeacea.


Pravo na kritiku


Odvjetnici »Resolutea«, pak, tvrde da – »tvrtka brine o Borealnim šumama mnogo više nego Greenpeace«. Reuters je citirao Michaela Bowea, odvjetnika u tvrtki koja zastupa »Resolute«, koji je izjavio da je Greenpeace iznio »netočne i klevetničke tvrdnje«, kako bi »priskrbio donacije«. »Oklevetani smo, a donatori su obmanuti, jer nije iznesen nikakav legitiman ekološki problem«, kazao je Bowe Reutersu, dodajući kako je tvrtka u Borealnim šumama posadila više od milijardu stabala, te nije odgovorna ni za kakav stalan gubitak drvne mase. Tvrdeći, zapravo, da Greenpeace reketari tvrtke kako bi iskamčio novac, »Resolute« tvrdi kako organizacija ne može biti žrtva visokog odštetnog zahtjeva, jer je 2014. raspolagao budžetom većim od 330 miljiuna dolara, a posjeduje, tvrde, »i multimilijunaške jahte«. No za usporedbu, zanimljivo je da je iste te 2014. godine samo izvršni direktor »Resolutea« Richard Garneau zaradio – tek nešto manje od četiri milijuna dolara, a da je tvrtka imala promet od četiri i pol milijarde dolara.



SLAPP – u hrvatskome prijevodu, »šamar tužbe« – akronim su engleske sintagme »Strategic lawsuits against public participation«, »Strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja«, i definirane kao »štetne tužbe koje zamrzavaju slobodu govora i zdravu raspravu ciljajući one koji komuniciraju s vladom ili upozoravaju na teme od javnog interesa«.


»Slapp tužbe koriste se za šikaniranje kritičara prisiljavajući ih da troše novac braneći se od neutemeljenih tužbi. Oni koji ih podnose, ne čine to zbog pravde, nego da zastraše protivnike iscrpljujući im novčane resurse. Učinkovite su, jer čak i besmislena tužba može trajati godinama i oduzeti tisuće dolara. Zato, kako bi spriječili takvu tužbu, oni koji govore o temama od javnog interesa često pristanu zašutjeti, ispričati se, ili ’ispraviti’ izjavu«, navode izvori. Sudac Vrhovnog suda države New York Nicholas Colabella, prema Wikipediji, ovako je komentirao opasnost takvih tužbi za slobodu govora: »Izuzmemo li pištolj uperen u glavu, teško je zamisliti veću prijetnju Prvom Amandmanu«. Prvi amandman američkoga Ustava jamči pravo na slobodu govora i prosvjeda. Praksa »šamar tužbi«, premda ne pod tim imenom, itekako je poznata i u Hrvatskoj: najbolji primjer devedesetih bile su masovne i enormno visoke tužbe protiv tjednika Feral Tribune, a slična se praksa nastavlja i danas, sve češćim tužbama protiv tjednika Novosti



Odvjetnici Greenpeacea ne odustaju od tvrdnje da »Resolute« »uništava šume«, ocjenjujući da tužbom zastrašuju kritičare i gaze slobodu govora. »Ako tvrtka misli da su tvrdnje netočne, trebala bi tužiti prema zakonima o kleveti, a ne prema zakonima stvorenima da onemoguće mafiju«, kazao je odvjetnik Greenpeacea Jasper Teulings. »Ovo je proces o pravu aktivističkih grupa da kritiziraju komapanije bez prijetnje uništavajućim tužbama«, dodao je. Podsjećajući kako Greenpeace kritizira »neodržive industrijske prakse« kako bi korporacije prisilio da prihvate poslovanje koje neće uništavati ključna staništa, Teulings je objasnio kako su mnoge korporacije, poput Kimberley-Clarka i McDonaldsa, »prihvatile suradnju s Greenpeaceom na unapređenju održivih praksi, a da nisu posegnule za ovom vrstom zlostavljačke taktike«.


Opasan presedan


No izvršni direktor stand.eartha Todd Paglia nije, poput Greenpeacea, naročito birao riječi kada je komentirao tužbu »Resolutea«. »Njihovoga izvršnog direktora Richarda Garneaua prati glas šefa koji prijeti i zlostavlja uposlenike, konkurenciju i kritičare. Neobične su paralele njega i Trumpa, i to do točke da je, za tužbu protiv Greenpeacea i stand.eartha, angažirao odvjetničku tvrtku koju je Trump koristio da prijeti New York Timesu, kada je pisao o njegovim porezima«, napisao je Paglia u komentaru objavljenom na internet stranici stand.eartha. »Garneauova tužba čista je zlostavljačka strategija – neuobičajenom tužbom natjeraj neprofitnog kritičara da dragocjene resurse troši na vlastitu obranu«, analizira aktivist.


Iscrpljujući proces, dakle, počeo je: aktivisti zasad procjenjuju da su u prvome koraku pobijedili, jer je sudac u konzervativnoj južnoj Georgiji, gdje je tužba podnesena, slučaj prebacio u liberalni San Francisco, što ekolozi ocjenjuju svjetonazorskom prednošću. Usprkos tome, čeka ih duga, neizvjesna i potencijalno fatalna bitka za vlastito pravo na istraživanje i govor. Zato spor Resolutea i Greenpeacea, od uobičajenog nadmetanja interesa tvrtki i ekologa, prerasta u globalno važno suđenje o pravu na slobodu govora uopće: »Umjesto da prihvati održivo upravljanje šumama, ulaže u zdrave šume i stvara nova radna mjesta, tužbama koje prijete slobodi govora Resolute pokušava zastrašiti kritičare. Uspije li, postat će to opasan presedan za javni angažman uopće«, upozoravaju aktivisti. U ovim vremenima trumpovskog prezira prema okolišu, slobodi i demokraciji uopće, sve je to postalo važnije nego ikad ranije.