Reuters
Papa Franjo trebao bi u ponedjeljak doputovati u Mjanmar, prvu etapu svoje osjetljive azijske turneje na kojoj će posjetiti i susjedni Bangladeš, a očekuje se da će jedna od glavnih tema njegova posjeta biti stradanje muslimanske manjine Rohindža.
Riječ je o trećem papinom putovanju u Aziju, ukupno njegovom 21. posjetu inozemstvu. »Dok se pripremam posjetiti Mjanmar i Bangladeš, želim narodu u tim zemljama poslati poruke prijateljstva. Radujem se što ćemo se susresti!«, napisao je 80-godišnji poglavar Katoličke Crkve na Twitteru.
Očekuje se da će egzodus Rohindža dominirati papinim posjetom Mjanmaru, države iz koje bježe, te Bangladešu, države u koju dolaze.
U protekla tri mjeseca iz Mjanmara je pobjeglo 620 tisuća Rohindža, a ta će država biti domaćin papi Franji od 27. do 30. studenoga, dok će ga Bangladeš ugostiti od 30. studenoga do 2. prosinca.
No većina stanovnika u Mjanmaru to vidi drugačije.
Mjanmarska vojska za nasilje u zapadnoj saveznoj državi Rakhine krivi muslimanske pobunjenike, a vlast i javnost siromašne Rohindže, koji nemaju svoju matičnu državu, ne smatraju mjanmarskim građanima nego ilegalnim imigrantima iz Bangladeša.
Franjo je u videoporuci uoči posjeta naglasio da »jedva čeka upoznati« stanovnike Mjanmara, no nije izrekao riječ »Rohindže«. Poručio je da stiže na to područje kako bi ohrabrio »svaki pokušaj izgradnje sklada i suradnje u službi općeg dobra«.
Papa bi mogao biti izravniji kad stigne u posjet. U kolovozu je osudio »progon naše braće Rohindža«, a prošle godine je bez straha pokrenuo svađu s Turskom kad je masovna ubojstva Armenaca u toj državi tijekom Prvog svjetskog rata bez okolišanja nazvao »genocidom«.
Najviši predstavnik Katoličke Crkve u Mjanmaru, kardinal Charles Bo, prošlog je tjedna za Vatikanski radio otkrio kako se nada da će Papin posjet pomoći zaustaviti građanski rat između etničkih skupina i vojske.
Franjo će se sastati i s utjecajnim budističkim redovnicima, te s dobitnicom Nobelove nagrade za mir i mjanmarskom čelnicom Aung San Suu Kyi koja je meta kritika međunarodne zajednice jer šuti o progonu Rohindža.
Mjanmar je do slobodnih izbora 2015. bio izolirana vojna diktatura, a diplomatske odnose s Vatikanom uspostavio je tek u svibnju. Od njegovih 51,8 milijuna stanovnika samo je oko 1,3 posto katolika, stoji u vatikanskim podacima.
Bangladeš je većinski muslimanska država koja se u proteklom razdoblju brzo razvija, pa je broj siromašnih u državi prošle godine pao ispod 25 posto, u odnosu na 2000. kad ih je bilo gotovo 50 posto.
Prema vatikanskoj statistici iz 2015., u Bangladešu 375 tisuća katolika među 158 milijuna ljudi stanovnika.