Gas upozorenja

Komemoracija u Auschwitzu: Zvjerstva se nikada ne smiju ponoviti. Premijer Plenković zapalio svijeću

Hina

REUTERS/Aleksandra Szmigiel

REUTERS/Aleksandra Szmigiel

"To je zaista jedna bolna epizoda europske i svjetske povijesti", rekao je Plenković govoreći o jednom od najstrašnijih genocida nakon što je položio upaljenu svijeću kod spomen ploče na hrvatskom jeziku.



OSWIECIM – Glas upozorenja preživjelih i poruke da se zvjerstva počinjena u logoru smrti Auschwitz-Birkenau više nikada ne smiju ponoviti, odaslani su u svijet s komemoracije u povodu 75. godišnjice oslobođenja tog nacističkog koncentracijskog logora u južnoj Poljskoj.


“Ključna poruka svih lidera ovdje, svih preživjelih svjedoka tog strašnog umiranja brojnih ljudi jest da se ovo nikada, nigdje više ne smije ponoviti i da moramo raditi na zaštiti manjina u svakom od naših društava, raditi na toleranciji, na kulturi sjećanja i obrazovnom sustavu te uvijek voditi računa da ove teme budu uključene tako da i nove generacije osvijeste ono što se ovdje događalo”, istaknuo je premijer Andrej Plenković koji je sudjelovao na komemoraciji.


“To je zaista jedna bolna epizoda europske i svjetske povijesti”, rekao je Plenković govoreći o jednom od najstrašnijih genocida nakon što je položio upaljenu svijeću kod spomen ploče na hrvatskom jeziku.




Komemoracija se održala pred rampom koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau, pred koju su tijekom Drugog svjetskog rata dan i noć dolazile na tisuće vlakova iz kojih su izlazile gomile ljudi koje bi ubrzo nestajale u plinskim komorama. Prije točno 75 godina sovjetske snage oslobodile su taj najveći nacistički koncentracijski logor koji je postao simbolom holokausta.



Preživjeli su svjedočili o osobnim iskustvima patnje i poslali su poruku svijetu kako se takav zločin planskog istrebljenja više nikada ne bi ponovio. Poručili su kako djecu od najranije dobi treba podučavati o holokaustu, o tome koje su posljedice rasizma i antisemitizma.


Jedna od poruka bila je i da je na svima nama da uvijek stanemo u zaštitu ljudskih prava, a na demokratski izabranim vladama da štite manjine. Batszewy Dagan svjedočila je o patnji i lišavanju od ljudskosti koje je u logoru osjetila. Do oslobođenja je radila u četiri radna kampa.


Elza Baker, rođena nedaleko od Hamburga, u logor je odvedena sa svojom romskom obitelji u dobi od osam godina. Osobno je iskusila što znače rasizam i antisemitizam.


Marian Turski kazao je da Auschwitz nije pao s neba i da uvijek treba imati na umu da je sve počelo s mržnom i poticanjem na mržnju. Podsjetio je na proces postupnog uskraćivanja ljudskih prva Židovima i na diskriminaciju, i na kraju uvođenje rasnih zakona.



Poljski predsjednik Andrzej Duda poručio je kako svi imamo obavezu njegovati sjećanja na taj monstruozan i planski zločin kako se nikada ne bi ponovio. “Imam privilegij i čast obnavljanja (poljske) obveze … da se čuva sjećanje i istina o tome što se ovdje dogodilo”, rekao je Duda. Pozvao je goste okupljene u Auschwitzu da slijede “zajedničku obvezu preuzetu pred posljednjim preživjelima i svjedocima: da nastave nositi u budućnost poruku i upozorenje s ovog mjesta za cijelo čovječanstvo”.


Na obilježavanju oslobađanja logora sudjelovalo je više od 20 šefova država i vlada. Središnja manifestacija održana je pokraj Vrata smrti u Birkenauu, platformi za istovar iz vagona na željezničkom ulazu u logor, gdje su osim Dude govorili i neki od preživjelih zatočenika.


Auschwitz-Birkenau bio je najveći od njemačkih koncentracijskih logora i onaj u kojem je najviše ljudi ubijeno. Jedini je očuvan kakav je bio kad su ga Nijemci napustili pred nadirućom Crvenom armijom.


Bio je dio goleme i nemilosrdne mreže koncentracijskih logora uspostavljenih u sklopu Hitlerova “konačnog rješenja” istrebljenja deset milijuna europskih Židova. Ondje je ubijen više od 1,1 milijun ljudi.