BEOGRAD U povodu 38. obljetnice smrti nekadašnjeg doživotnog predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) Josipa Broza Tita u petak je Kuću cvijeća u Beogradu, gdje je pokopan, posjetilo između 1.500 do 2.000 ljudi iz svih krajeva nekadašnje Jugoslavije.

Titu, koji je prije 38 godina umro u Ljubljani, počast su u mimohodu, polažući cvijeće i vijence, odali predstavnici brojnih anfašističkih udruga i organizacija, pojedinci – od Slovenije i Hrvatske, Srbije i BiH do Makedonije, odakle je, po tradiciji najviše posjetitelja.

Štovatelji Titova lika i djela, među kojima je bilo po tri generacije nekoliko obitelji, nosili su zastave bivše Jugoslavije – trobojnice s petokrakom, zastave nekadašnjeg saveza Komunista Jugoslavije (SKJ), majice s Titovim likom, udarničke značke s radnih akcija, a na nekoliko štandova našli su se u prodaji bedževi i magneti s Titovim likom, trobojnice s porukama »SFRJ – jedna, jedina i jedinstvena«, »Jugoslavija – zemlja mira i slobode« »Socijalistička Federativna bila je divna«…

Kuću cvijeća, kao jednu od uobičajenih turističkih destinacija u Beogradu, posjetilo je u petak i nekoliko desetaka stranih turista, među njima iz Japana, Rusije, Španjolske, Kine.

Memorijalni kompleks Kuća cvijeća, u kojem su pokopani Tito, a poslije i njegova supruga Jovanka, dio je Muzeja povijesti Jugoslavije, a do sada je počast bivšem predsjedniku Jugoslavije odalo više od 20 milijuna ljudi iz cijelog svijeta.

Titov unuk i imenjak Josip Joška Broz, inače predsjednik izvanparlamentarne Komunističke partije, izjavio je da bi se njegov djed, kada bi vidio što se danas događa na prostorima bivše Jugoslavije, odmah vratio u grob.

»Kada bi Tito došao i vidio što se događa odmah bi se vratio u grob. On ne bi mogao shvatiti da je od onakve zemlje ostalo ovo što sad imamo i da je ovakav život sada u odnosu na onaj koji smo nekada imali«, izjavio je Joška Broz za beogradsku TV Prva.

Nekadašnji doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) i jedan od utemeljitelja Pokreta nesvrstanih, umro je 4. svibnja 1980. godine u Ljubljani, a pokopan je 8. svibnja u Beogradu.

Na ispraćaju je uz oko 700.000 građana iz svih krajeva tadašnje Jugoslavije, bilo 209 visokih izaslanstava iz cijelog svijeta, te šefovi država i vlada iz 127 zemalja.

Uz obljetnicu Titove smrti 4. svibnja, njegovi štovatelji i sada sve rjeđi preživjeli suborci, odaju mu poštu i 25. svibnja, koji se nekad u čast Titova rođendana u cijeloj bivšoj Jugoslaviji slavio kao Dan mladosti, uz tradicionalni slet na tadašnjem Stadionu JNA u Beogradu.