Steve Bannon

Donosimo priču o “vladaru pakla” koji postrojava desnicu i želi nepovratno uzdrmati Europu kakvu znamo

Boris Pavelić

Reuters

Reuters

Bivši glavni savjetnik Trumpa je nakon pobjede desnice u Italiji stigao u Bruxelles i zaključio »Ako može ondje, može bilo gdje«



Radije ću vladati u paklu, nego služiti u raju. Tom parafrazom Sotone iz spjeva »Izgubljeni raj« sedamnaestostoljetnog engleskog pjesnika Johna Miltona, image gurua globalne desnice gradi Steve Bannon, bivši glavni savjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa. I sada je taj ljubitelj političkog mraka – »tama je dobra« znamenita je njegova izjava – stigao u Europu s namjerom da potkopa EU okupljajući eurofobne stranke za zajednički nastup, s ambicijom da na predstojećim izborima za Europski parlament osvoje trećinu mandata i nepovratno uzdrmaju fragilnu strukturu EU koja počiva na kompromisu zasnovanom na zajedničkim vrijednostima liberalne demokracije.


Proteklog tjedna Bannon je najavio da u Bruxellesu pokreće fondaciju zamišljenu kao desničarsku protutežu »Otvorenom društvu« Georgea Sorosa koje je, prema informacijama same fondacije, u liberalizaciju zemalja Zapada od 1984. uložilo ne manje od 34 milijarde dolara.


To svoje »zatvoreno društvo«, organizaciju zlokobnog naziva »Pokret«, Bannon je zamislio kao neku vrst financijskog, savjetodavnog i informativnog servisa za europsku desnicu koju politički protežira, ali drži neorganiziranom, neiskusnom i uskraćenom za nužni novac kako bi uistinu – a to Bannon želi više nego išta – uistinu uzdrmala liberalni poredak EU. Vidjevši da desnica u Europi – Italiji prije svega – osvaja vlast usprkos financijskoj i organizacijskoj slabosti, Bannon je zaključio kako je stigao čas za »frontalni napad na EU i europske vrijednosti«, kako su Bannonov plan nazvali njemački liberali. »Italija je srce moderne politike. Ako može ondje, može bilo gdje«, tvrdi Trumpov otpadnik.


Najradikalnije ime populističkog vala




Reuters


Reuters



Steve Bannon jedno je od najpoznatijih, i najradikalnijih, imena trumpovskoga desničarskog populističkog vala koji u posljednjih nekoliko godina preplavljuje zapadni svijet. Bio je jedan od ključnih ljudi Trumpove predsjedničke kampanje, a nakon izborne pobjede, blago rečeno, kontroverznog biznismena-političara, postao je njegov glavni politički savjetnik. Otpušten je nakon sedam mjeseci zbog nekoliko skandala unutar Trumpove administracije, da se nakratko vrati u desničarski medij Breitbart News, koji je 2007. suosnovao kao »platformu za alternativnu desnicu«. Prije nego je osnovao Breitbart, služio je u američkoj vojsci, radio kao bankar i filmski producent u Hollywoodu. Nakon što je posao izgubio i u Breitbartu, navodno zato što je loše govorio o Trumpu u njegovoj poznatoj biografiji »Vatra i bijes« novinara Michaela Wolffa, bacio se na nove projekte, među kojima je i zamisao o ujedinjavanju europske desnice u »Pokret«.


Osobno, voli se predstavljati kao jedan od opakih tipova iz sjene kakve običavaju portretirati američki filmovi o suvremenoj politici. Sviđaju mu se bombastične, samodopadne, ratoborne izjave, na rubu apokaliptičnog. »Želim pobjeđivati. Želim moć. Želim pobijediti i provesti promjene«. Ili, kako je rekao spomenutome novinaru Michaelu Wolffu, »tama je dobra«: »Dick Cheney. Darth Vader. Sotona. To je moć«. Takav čovjek, dakle, stiže u Europu da uređuje njezine političke poslove: imat ćemo posla s nezajažljivim tipom kojemu je uzor političke moći, ni manje ni više, nego Nečastivi.


Reuters


Reuters



Od Faragea preko Marine le Pen do Orbana…


Nisu svi međutim zgroženi, dapače. Bannon je razgovarao sa svim istaknutim desničarima Europe, od Nigela Faragea u Velikoj Britaniji, preko Marine le Pen u Francuskoj, do Viktora Orbana u Mađarskoj i populistima u Poljskoj. Dok je Donald Trump, polovinom ovog mjeseca, na briselskom summitu NATO-a napadao Njemačku, Bannon je u Londonu ugošćavao europske desničare, i s njima počeo dogovarati utemeljenje ureda »Pokreta«: Kenta Ekerotha iz nacionalističkih i protuimigrantskih Švedskih Demokrata, Jérômea Rivieru iz Nacionalnog fronta Marine le Pen; Mischaëla Modrikamena iz belgijske Narodne stranke; notornog Nigela Faragea; Filipa Dewintera iz belgijskog Vlaams Belanga… »Bilo je toliko uspješno da ćemo početi okupljati suradnike. Svi se slažu da je predstojeći svibanj vrlo važan, da će biti prvi istinski sukob populista i ‘stranke Davosa’«, komentirao je Bannon te razgovore, koristeći izraz »stranka Davosa« za proeuropski blok, u koji trpa sve, od desnog centra, preko liberala do socijaldemokrata i ljevice. »Bit će to izvanredno važan trenutak za Europu«.


To sigurno. Uspiju li Bannonovi štićenici 26. svibnja 2019. osvojiti trećinu od 705 zastupničkih mjesta, koliko ih se u 27 članica EU – Britanija, podsjećamo, odlazi – bira Europski parlament, njihova bi politička snaga mogla paralizirati Europu. Mogao bi to biti još jedan »korak od sedam milja« prema ostvarenju Bannonove vizije: »Dogodit će se desničarski populistički nacionalizam. On će vladati. Imat ćete nacionalne države s njihovim identitetima i njihovim granicama. I to će se dogoditi u času«, uvjeren je američki desničarski glasnogovornik. Bannon samoga sebe shvaća kao neku vrstu organizatora globalnog desnog protesta protiv nepravednih bankara koje je Barack Obama nepravedno spasio kada je, u jeku financijske krize koju su oni 2008. skrivili, spasio banke novcem poreznih obveznika. Na valu te globalne nepravde izniknuo je Donald Trump i desni populizam u Europi, koji sada, nada se Bannon, kreće i prema konačnoj pobjedi nad EU.


»Naše su vrijednosti snažnije od mržnje i laži«


Reuters


Reuters



Njegova najava nikoga nije ostavila ravnodušnim. Bannon, bez ikakve sumnje, uspješan je politički organizator. Njegovu ulogu u zapanjujuće uspješnoj Trumpovoj predsjedničkoj kampanju nitko ne umanjuje. »Pokret« još ne postoji, ali mediji već bruje diljem Europe. A i kad bude osnovan, njegova bi medijska slika mogla biti utjecajnija od samog organizacijskog pogona: planirano je manje od deset zaposlenih, među kojima medijski savjetnik, istraživač i stručnjak za ankete. Bannon najavljuje i da će pronaći gomilu novca, ali nije još rekao otkud. No on ipak uspijeva ponoviti ono što mu je uspjelo s Trumpom: političkom provokativnošću osvojiti medijski prostor, usprkos besadržajnosti sadržaja koji nudi. Populizam uspijeva i kad nema što reći – to i jest sama njegova bit.


Zabrinuli su se i proeuropski političari. Mediji javljaju kako su Bannonovi planovi »upalili alarme diljem njemačkoga političkog spektra«. Citiraju njemačkog socijaldemokrata Michaela Rotha koji je kazao da se protiv Bannonovih planova »treba boriti dobrim, vjerodostojnim i istinitim argumentima«. Roth drži da se Europa ne mora bojati Bannonovih »nacionalističkih kampanja kojima bi je htio baciti na koljena«. »Naše su vrijednosti snažnije od njegove mržnje i laži«. U otporu »banonizmu« socijaldemokrati se slažu s desnim centrom: Florian Hahn iz Kršćansko-socijalne unije (CSU) upozorava da Europa mora »ostati budna protiv svakog nedopustivog izvanjskog izbornog utjecaja«, dok su njemački liberali poručili Bannonove planove za Europu nazvali »frontalnim napadom na EU i europske vrijednosti«. Samo je, očekivano, krajnje desna Alternativa za Njemačku Bannonovu najavu nazvala »uzbudljivom i ambicioznom«. Kako bilo, nova desničarska prijetnja stiže u Europu, i to sa zapada, pravca koji bismo donedavna najmanje očekivali.