Luda godina u Washingtonu

BAR NIJE ZAPOČEO NOVI RAT Analiziramo prvu godinu u Bijeloj kući kontroverznog Donalda Trumpa

Tihomir Ponoš

SAD nikad nije imao toliko kontroverznog šefa države kojeg većina građana percipira u negativnom svjetlu. Prvu godinu mandata Trump je završio s negativnim političkim saldom



Donald Trump prvi je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država koji je cijelu prvu godinu mandata u istraživanjima javnog mnijenja bio doživljavan negativno, odnosno kao predsjednik čijoj se politici više ljudi protivilo nego što ju je podržavalo. Takva se istraživanja u SAD-u sustavno provode 65 godina, otkako je u Bijelu kuću kao predsjednik ušao Dwight Eisenhower, a osim Trumpa, jedini koji je barem dio prve godine mandata bio u negativnom saldu je Bill Clinton. Trump je prvu godinu završio s negativnim saldom od 21,53 posto, dok je na početku mandata taj minus iznosio 12,56 posto, izračunao je The Wall Street Journal.


Mnogi američki mediji prvu godinu Trumpova predsjednikovanja opisuju kao »ludu godinu u Washingtonu«. Trump je tvrdio da će (barem pokušati) okončati sve što ne valja u politici i Americi, a tokom cijele prve godine mogao se višekratno uvjeriti u to da je malo toga uspio promijeniti. Mnogo više je uspio promijeniti u međunarodnoj areni. Za razliku od svojih prethodnika, bar još nije započeo niti jedan novi rat.



Američka vlada je u četvrtak priopćila da je osnovala novi odjel u ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi kojega će polje rada biti sloboda savjesti i vjerska sloboda i koji će pomagati liječnicima, medicinskim sestrama i drugom medicinskom osoblju koje ne želi obavljati usluge za koje smatraju da se kose s njihovim uvjerenjima. Taj će odjel pružati pomoć zdravstvenim djelatnicima koji ne žele sudjelovati u pobačaju i eutanaziji ni skrbiti se za transrodne osobe.




Nova upravna jedinica osnovana je u okviru ministarstva zdravstva i socijalne skrbi kojega su dužnosnici i republikanski zastupnici održali govor na prigodnoj svečanosti. »Predsjednik Trump je obećao Amerikancima da će njegova vlada odlučno braniti slobodu savjesti i vjerske slobode. To se obećanje danas ispunjava«, izrazio je zadovoljstvo Eric Hargan, privremeni ministar. Inicijativa zabrinjava udruge koje se boje da bi neke skupine stanovnika mogle biti diskriminirane u pristupu medicinskim uslugama.



Samo tri dana nakon što je prisegnuo potpisao je dekret kojim je SAD povukao iz Transpacifičkog partnerstva, ekonomskog saveza stvorenog 2015. godine sporazumom koji u doba kada je Trump povukao SAD iz njega još nije stupio na snagu. TPP je Trump nazvao ubojicom radnih mjesta, a trebao je biti protuteža sve većoj ekonomskoj moći Kine na Pacifiku. Ekonomski pokazatelj prve godine Trumpove vladavine su dobri (što i nije baš samo njegovo djelo), a njegova namjera da američki proizvođači zatvore tvornice u inozemstvu i vrate ih u SAD polako daje rezultata. U srijedu je Fiat-Chrysler najavio zatvaranje tvornice kamiona u Meksiku i prebacivanje tog pogona u Michigan. Američke kompanije sele pogone iz Meksika u SAD u strahu da Trump ne ostvari svoju namjeru o istupanju iz Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA) a koji obuhvaća SAD, Kanadu i Meksiko. Trump svojim velikim uspjehom smatra poreznu reformu usvojenu u Kongresu u prosincu.


Obračun s Obamom 


On tvrdi da će time porezno znatno rasteretiti stanovništvo i korporacije, omogućiti veću potrošnju (već se hvalio visokom predbožićnom potrošnjom), a na temelju tog zakona Apple će državi uplatiti 38 milijardi dolara. Naime, ta tvrtka ima više od 250 milijardi dolara na računima izvan SAD-a. Trump je smanjio porez i tako motivirao Apple da taj novac, po povoljnijim uvjetima, vrati u zemlju.


Trump je doživio i niz neuspjeha u prvoj godini. Da mu u Kongresu nije prošla porezna reforma zakonodavno gledano njegova bi prva godina bila iznimno loša. Uporno je pokušavao srušiti Obamacare, ostavštinu svog prethodnika koji je unaprijedio zdravstveno osiguranje, ali tome su se protivili ne samo demokrati, nego i republikanci. Nije uspio izgraditi ni zid prema Meksiku, a uoči obljetnice u Bijeloj kući najavio je da od tog svog predizbornog obećanja ne odustaje. Trump i dalje tvrdi da će izgradnju zida kojim želi spriječiti ulazak imigranata u SAD, izravno ili neizravno, platiti Meksiko. Cijena zida procijenjena je na 20 milijardi dolara. Nedavno je na twitteru napisao i da Meksiko ima »smiješan trgovinski suficit sa SAD-om od 71 milijarde dolara«. Taj suficit jedan je od razloga zbog kojih želi ili drugačije uvjete u NAFTA-i ili istupanje iz nje.



Bombastična knjiga »Vatra i bijes: unutar Trumpove Bijele kuće« autora Michaela Wolffa postat će televizijska serija, objavili su jučer holivudski mediji. Produkcijska kuća Endeavor Content otkupila je prava na taj bestseler i planira ga prilagoditi za prikazivanje na TV-u, objavili su Variety i Hollywood Reporter. Knjiga donosi mračnu sliku Bijele kuće u kojoj osoblje ne radi svoj posao, nego spletkari, a predsjednika svi pa i najbliži suradnici opisuju kao djetinjastu osobu i ismijavaju ga zbog nestručnosti i nesposobnosti da upravlja.



Trump je u prvoj godini mandata uspješno ruinirao ugled SAD-a u svijetu. Povukao je Sjedinjene Države iz Pariškog klimatskog sporazuma, uspio je osamiti SAD u pitanju preseljenja veleposlanstva u Izraelu iz Tel Aviva u Jeruzalem. U tom je slučaju priuštio svojoj zemlji i ponižavajuća glasanja o tome u Vijeću sigurnosti i Općoj skupštini UN-a. U usamljeničku poziciju doveo je SAD i kada je riječ o odnosu prema nuklearnom sporazumu postignutim s Iranom kojega bi najradije raskinuo (što za četiri mjeseca možda i učini), ali niti jedan drugi potpisnik (sve stalne članice Vijeća sigurnosti, Njemačka, Iran) to ne namjerava učiniti. Sudeći prema kampanji Kina je trebala biti Trumpova prva žrtva, prije svega zbog golemog trgovinskog viška, a godinu završavaju u dobrim odnosima i neskrivenom divljenju kojega je Trump iskazao kineskom predsjedniku Xi Jinpingu u Pekingu. Svoje verbalne eskapade usmjeravao je, kad već ne može na predsjednika Kine, na čelnika Sjeverne Koreje Kim Jong-una kojemu je zbog njegovog nuklearnog i balističkog programa obećao »Vatru i bijes«, a početkom ove godine dobio je istoimeni bestseler koji opisuje Trumpa i njegovu vladavinu.


Ruska veza


U unutrašnjoj politici Trump ima problema takorekuć od prvoga dana. Tjedan dana nakon preuzimanja vlasti zabranio je na 90 dana putovanja u SAD državljanima iz više muslimanskih zemalja (Irak, Iran, Sirija, Jemen, Libija, Somalija, Čad). Izazvao je kaos na američkim aerodromima i veliko protivljenje sudbene vlasti koja je osporavala njegovu odluku. Prvu godinu mandata završava, a da taj pravni spor kojega vodi prije svega s američkim sudovima još nije završen.


Prva godina Trumpa obilježena je i kaosom u Bijeloj kući, smjenjivanjem i otpuštanjem niza dužnosnika, a najpoznatiji je slučaj otpuštanja Stevea Bannona koji se potom prometnuo u jednu od glavnih zvijezda već spomenute knjige »Vatra i bijes«. Ono što je možda i najzanimljivije nastavit će se i u ovoj godini; priča o povezanosti njegove izborne kampanje s Rusijom kako bi zajedničkim snagama porazili Hillary Clinton. Istraga o tome još traje, a Trump je u svibnju naprasno otpustio direktora FBI-a Jamesa Comeyja koji je vodio istragu o povezanosti Trumpa i Rusije. Posljedica otpuštanja Comeyja je imenovanje bivšeg direktora FBI-a Roberta Muellera za neovisnog savjetnika koji provodi istragu, a njega je Trumpu mnogo teže otpustiti.