RIJEKA Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom predstavljen je u HGK-Županijskoj komori Rijeka, a novinarima se obratio Krunoslav Karalić, pomoćnik ministra poljoprivrede, pojasnivši da je razlog donošenja ovog zakona »pojavnost čitavog niza nepoštenih trgovačkih praksi na našem tržištu.«
– Zakon je stupio na snagu 7. prosinca 2017. u punu primjenu ulazi 31. ožujka ove godine, što znači da je postojao period od gotovo četiri mjeseca za prilagodbu odnosno usklađivanje postojećih ugovora s ovim zakonom. I na razini EU postoji rezolucija iz lipnja 2016. od strane EU parlamenta koji je definirao čitav niz nepoštenih trgovačkih praksi, primjerice jednostrana kršenja ugovornih odredbi, jednostrane izmjene i otkazi ugovora, prebacivanje troškova poslovanja i svih poduzetničkih rizika na slabiju stranu u tom lancu, pri čemu napominjem da ovaj zakon obuhvaća čitav niz dionika, od proizvođača i otkupljivača do trgovaca. Pojavnosti nepoštenih trgovačkih praksi koje se manifestiraju na našem tržištu su i kašnjenje u plaćanjima, zatim naplata čitavog niza različitih naknada za koje dobavljači, odnosno proizvođači ne ostvaruju nikakvu protučinidbu, kao što je primjerice naplata naknade za obljetnicu pojedinog prodajnog mjesta itd. Sustav je do sada funkcionirao na način da je dobavljač, odnosno proizvođač, koji je formalno prodao proizvod, i proizvod se nalazi u posjedu trgovca, i dalje bio odgovoran za sve u vezi toga proizvoda. To znači da je dobavljač sa svojom operativom dolazio u objekt trgovca i djelatnici dobavljača su iznosili proizvod iz skladišta, slagali policu, brinuli o njenom redovitom popunjavanju, pratili istek roka trajanja proizvoda, snižavali cijenu pred istek tog roka. Ukoliko je proizvod ostao neprodan, dobavljač je nadalje o svom trošku povlačio taj proizvod, zbrinjavao ga, razduživao trgovca… Sada se to sve mijenja: sve takve prakse definirane su kao nepoštene trgovačke prakse i postoji obveza trgovca uskladiti se s odredbama ovog zakona, tumači Karalić. Na pitanje o kaznama ako se ne usklade, odgovara da postoji nekoliko skupina kazni.
– Za najveći dio nepoštenih trgovačkih praksi kazna je za pravne osobe do 3,5 milijuna kuna, ali postoji i jedna povreda zakona koju smo definirali kao iznimno tešku, a to je prodaja ispod nabavne cijene proizvoda, i za tu je povredu zaprečena kazna od 5 milijuna kuna. Jedan od ciljeva Zakona je spriječiti nametanje značajne pregovaračke snage, što znači da je cilj ujednačiti odnose na tržištu. Naravno da su najslabija karika proizdvođači, i to oni mali, a mi želimo zaštiti sve proizvođače, i velike i male. Želimo uspostaviti red na tržištu, pri čemu Zakon u poslovnim interesima nikog ne ograničava, niti dobavljača, odnosno proizvođača, ali ni trgovca, nego donosi uređen sustav, transparentnost, mjerljivost usluga i odgovornost. Provedbeno tijelo Zakona je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i ona će kontrolirati usklađenost ugovora, pri čemu nije cilj naplata visokih kazni, nego uvesti red, pa je tako u postupku predviđen i rok od 40 dana. Ukoliko Agencija utvrdi povredu ovog zakona, subjekt koji je u prekršaju ima rok od 40 dana da izmjeni svoj ugovor, da se uskladi sa zakonom, i nakon toga se postupak zaustavlja, pojasnio je Karalić.
