Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 2
Sutra: 9° 9° 2
16. studenoga 2018.
O trendovima u gospodarstvu regije

Intervju Vidoje Vujić: Strahujem od neznanja i neodgovornosti u javnoj upravi

Snimio Ivica TOMIĆ / NL arhiva
Snimio Ivica TOMIĆ / NL arhiva
Autor:
Objavljeno: 23. listopad 2016. u 11:48 2016-10-23T11:48:50+02:00

Stručnost administracije pokazuje zabrinjavajuće oscilacije. Strahujem i od loših utjecaja politike u gospodarstvu, kao i nedovoljne spremnosti za strukturne promjene. Politike se ne mogu provoditi bez stručnog administrativnog aparata

Zadnji parametri poslovanja poduzetnika u Primorsko-goranskoj županiji pokazuju uzlazni trend. Po indeksu gospodarske snage, nakon Grada Zagreba i Istarske županije, Primorsko-goranska na trećem je mjestu nacionalne ljestvice. Iskazali su to i rezultati najnovije analize Hrvatske gospodarske komore, a o aktualnom stanju i pomacima gospodarstva ove regije razgovarali smo s predsjednikom Županijske komore Rijeka Vidojem Vujićem.

Koliko se realno može govoriti o oporavku gospodarstva?

– Prošle su godine gospodarstvenici Primorsko-goranske županije uspjeli povećati izvoz za gotovo za 1,3 milijarde kuna, što je rast od gotovo 21 posto u odnosu na 2014., prihodi su im bili veći za tri milijarde odnosno 10 posto dok je ukupna dobit iznosila 1,1 milijardu kuna. Ostvaren je trgovinski suficit od 3,8 milijardi kuna, a i broj zaposlenih povećao se za 4,5 posto. Spomenuo bih i podatak da je od ukupno 9.424 tvrtke, koje su lani poslovale na području  županije, njih čak 904 bilo novoregistriranih koje su ostvarile 305 milijuna kuna prihoda i zaposlile 1.549 djelatnika. Sve ovo upućuje da je, kao i na nacionalnoj razini, gospodarstvo naše regije na putu oporavka. Međutim, kada je riječ o generalnom oporavku, umjereno sam optimističan jer gospodarski oporavak valja uspoređivati s obvezama koje dospijevaju, koje nisu male ni na regionalnom planu. Rast BDP-a, naime,  trebao bi omogućiti vraćanje kamata i značajno smanjivanje glavnice duga, što na nacionalnom i regionalnom planu još uvijek nije slučaj.

Gdje vidite potencijalne opasnosti na tom osjetljivom putu oporavka gospodarstva?

–  Izvanjske okolnosti koje nam u zadnje vrijeme idu na ruku mogu se brzo promijeniti, a nisam siguran koliko smo spremni na promjene koje nam ne bi išle na ruku. Stručnost administracije u Hrvatskoj pokazuje velike i zabrinjavajuće oscilacije. Strahujem od nekompetentnosti, neznanja i neodgovornosti u javnoj upravi te loših utjecaja politike u gospodarstvu, kao i nedovoljne spremnosti za nužne strukturne promjene. Politike se ne mogu uspješno provoditi bez jakog i stručnog administrativnog aparata.

Investicijska šansa

Investicije kao preduvjet daljnjeg ekonomskog rasta.  Gdje vi vidite prednosti Primorsko-goranske županije za ulaganja u odnosu na, primjerice,  neke druge priobalne županije?

– Zemljopisno i prometno naša županija povoljnije je razmještena u odnosu na srednjoeuropske zemlje od drugih priobalnih županija smještenih južnije. Nije slučajno da Istra i Kvarner nose glavninu nacionalnog turističkog prometa i da gospodarski prednjače u toj skupini županija. Upravo je iz tog razloga Riječki prometni pravac velika investicijska šansa za cijelu Hrvatsku, posebice za riječko gospodarstvo. On je zapravo »paket projekata« koji čine potrebne investicije u lučku infrastrukturu, ulaganja u nedostajuću cestovnu i željezničku infrastrukturu prema Italiji i Sloveniji zatim u Zračnu luku Rijeka, ulaganja u poslovno-logističke zone i druge regionalne prometne projekte. Uvrštavanjem riječke luke u koridor Baltik – Jadran, što je dobra vijest novijeg datuma, dobili bismo zaista veliki razvojni poticaj. Treba razmišljati o udruživanju luka Rijeka – Kopar – Trst – Venecija u jedan holding jer bi svi u tome mogli profitirati i biti konkurentniji nego što su to danas. Mi smo tradicionalno jaka industrijska regija, s razvijenim poduzetništvom, naročito u metalnom sektoru koji je deindustrijalizacijom riječkog područja u prethodnih dvadeset pet godina u značajnom padu.  Zato valja stvoriti povoljniji i poticajniji okvir za investiranje, naročito u realni sektor, jer postoje interesi, mogućnosti i potrebe.

Koliko su, po vašem sudu, gospodarstvenici Primorsko-goranske županije uspjeli u privlačenju sredstava iz EU fondova?

– Na nacionalnoj razini, nažalost, ne postoji jedinstvena i sveobuhvatna javno dostupna baza. Ideja je zato da u našoj Komori  izradimo bazu EU projekata poduzetnika s područja naše županije. Na tome radimo i vjerujemo da ćemo uskoro sistematizirati te podatke.  No, po ovom pitanju želim ukazati na slijedeće: u 2014. godini u  Hrvatskoj je realizirano ukupno 46,6 milijardi kuna investicija, od kojih je samo 1 posto bilo pokriveno sredstvima EU fondova. Pod uvjetom da budemo 100 posto uspješni, godišnje iz EU fondova možemo dobiti maksimalno oko 7 milijardi kuna. Pod uvjetom da razina ukupnih investicija i u narednim godinama bude oko 50 milijardi kuna godišnje, tih 7 milijardi kuna iz EU fondova čini tek  14 posto. Poanta je da u tom slučaju  43 milijarde odnosno 86 posto  sredstava osiguravaju poduzetnici vlastitim sredstvima ili kreditima banka. Teret razvoja, dakle, ostaje na poduzetnicima. Oni jesu i bit će glavni nositelji svakog boljitka, ne samo gospodarskog nego i opće društvenog.

VELIKA OČEKIVANJA

Što očekujete od nove Vlade, koje bi to probleme koje tište gospodarstvenike prioritetno trebala riješiti?
– Velika su očekivanja od nove Vlade koja bi se ozbiljno trebala uhvatiti ukoštac s uklanjanjem nepotrebnih administrativnih barijera i parafiskalnih nameta, osigurati pravnu sigurnost, a to znači korjenitu reformu pravosuđa, povezivanju sustava obrazovanja s tržištem rada.

Potrebno vrijeme

 Što mislite o inicijativama kojima se traži ukidanje obaveznog plaćanja članstva HGK? Zagovornici takve reforme jesu i »mostovci« koji su dio nove Vlade.

– U europskoj komorskoj praksi imate sustave s obvezanim i dobrovoljnim članstvom. I jedni i drugi uspješno funkcioniraju. Prelazak na dobrovoljno članstvo vizija je i HGK, ali za tu transformaciju potrebno je vrijeme, prema našim procjenama, između pet i sedam godina.  Bez obzira hoće li se dorađivati sadašnji model ili uvoditi novi, dobrovoljni smatram kako ne bi bilo dobro da hrvatsko gospodarstvo u političkim pokušajima ostane bez komorskog sustava jer je HGK njegov potporni stup. U Hrvatskoj djeluje 27 komora i HGK je sa svojom članarinom daleko najjeftinija, a prema našem sudu i najefikasnija institucija za svoje članice.

U kojoj ste fazi realizacije Mediteranskog edukacijskog centra, koji bi trebao niknuti na prostoru bivšeg motela Panorama? Bili ste najavili da očekujete da bi radovi mogli početi do konca ove godine.

– Moram priznati da su moja očekivanja u tom pravcu bila prilično optimistična. Projekt je još, nažalost, u pripremnoj fazi, a očekujemo da ćemo ga financirati bespovratnim sredstvima iz EU fondova. Mogućnost da Hrvatska gospodarska komora, naime,  sama krene u tu investiciju za sada nije izgledna,  kao što se razmišljalo prije tri godine. Kao strateški projekt HGK, projekt Mediteransko edukacijskog komorskog centra inovacija (MEKCI) prijavljen je na natječaj Podrška razvoju Centara kompetencija, koji ima za cilj promicanje poslovnih ulaganja u inovacijama i istraživanjima u takozvanom Triple Helix konceptu. Po završetku evaluacijskog procesa i odobrenju sredstava počet ćemo s radovima.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka