Zašto Rijeka pliva

UZROCI POTOPA Riječki slivnici mogu progutati oborinsku vodu, ali samo pri »normalnim« kišama

Ljiljana Hlača

Foto S. Drechsler

Foto S. Drechsler

Postojala je ideja o projektu kroz koji su se trebali prikupiti novi podaci o količini i intenzitetu padalina u Rijeci, a na osnovi toga trebalo je graditi i novi sustav prikupljanja oborinskih voda tako da se na kritičnim mjestima grade tzv. retencijski prostori. No, taj projekt nije realiziran



RIJEKA U nedjelju su obilne oborine izazvale potop na prometnicama u Rijeci te ozbiljne probleme u prometu. Kako i ne bi, kada su u kratko vrijeme pale 133 litre po četvornom metru.


– Iako se tako čini, ipak to nije strašno, nisu to toliko velike količine kiše, ali su pale u kratko vrijeme pa je bilo intenzivnije. Bilo je i ranije kišnijih dana i većih količina kiše – kaže Igor Horvat, meteorolog Pomorskog meteorološkog ureda Rijeka. Bakar je, recimo, u nedjelju bio najkišovitiji grad u Hrvatskoj, u kojem je u 24 sata palo čak 148 litara kiše. No, prema informacijama dobivenim od komunalnih službi Grada Bakra, unatoč velikim količinama padalina, većih problema nije zabilježeno.


U Rijeci su na udaru bile lokacije koje tradicionalno poplavljuju – »zaplivao« je centar grada, poplavilo je i područje oko Mlake, a pod vodom je bila i Liburnijska ulica, dijelovi Kantride, podvožnjak na Bulevaru kod Zavoda za zapošljavanje u kojemu su neki vozači ostali i zarobljeni, dok je duž Strossmayerove ulice tekla nova rijeka, noseći zemlju i šljunak.


Začepljeni slivnici 




Još jučer se uz Fiumaru mogao uočiti šljunak kojisu donijele bujice, a na Pećinama, u Ulici Janka Polića Kamova, građani su sami čistili šahtove od lišća kako bi se postigla bolja protočnost vode. Svoj »bazen« imao je i Turnić – pod vodom se našao teren Boćarskog kluba »Mario Genari«. Prema riječima zapovjednika Javne vatrogasne postaje Rijeka Daria Gauša, riječki vatrogasci su tijekom nedelje imali ukupno 17 intervencija, a najviše, 12 intervencija, bilo je od 18.50 pa do 22.13 sati. I Gauš ne misli da je ova poplava bila »strašna«. Više je, kaže, odradio Facebook.


Foto Marin Aničić


Foto Marin Aničić



– Od većih akcija mogli bismo izdvojiti ispumpavanje prostora Muzeja suvremene umjetnosti, to je trajalo nekih pola sata, te dva prostora koja se nalaze u Krešimirovoj ulici i Ulici Franje Matkovića na Vežici. Imali smo i dva izvlačenja vozila iz podvožnjaka na Bulevaru. U centru nismo imali intervencija – rekao nam je Dario Gauš.


Na razmjere poplave utjecalo je sasvim sigurno i lišće koje je padalo zbog nevremena te se lijepilo za šahtove i slivnike uz cestu, što je onemogućilo nesmetan protok vode. Je li se redovnim čišćenjem lišća s prometnica i iz šahtova ovaj potop mogao prevenirati – pitanje je koje smo uputili Komunalnom društvu Čistoća, čija vozila su se i u nedjelju oko 14 sati mogla vidjeti kako čiste lišće, na primjer, uz cestu u Ulici 1. maja. Direktorica Čistoće Jasna Kukuljan kaže da čišćenje šahtova nije njihova dužnost, iako oni ponekad sudjeluju u čišćenju nakon obilnih oborina, kako bi se sav materijal što brže uklonio s ceste. Upućuje nas na KD Vodovod i kanalizaciju kao nadležnu tvrtku u čijoj je nadležnosti čišćenje slivnika i rešetki uz cestu.



– Slivnici i rešetke redovito se čiste prema planu redovnog čišćenja i izvanredno u slučaju očekivanja većih oborina – kažu u ViK-u, objašnjavajući da oni mogu prikupiti svu oborinsku vodu pri uobičajenim padalinama. No, oborine u nedjelju bile su, kažu, »izvanredna situacija«.



– Situacija je sada pod kontrolom i naš centar normalno radi, rekao nam je jučer Saša Brusić, zamjenik direktora Tower Centra Rijeka, čiji su treći i četvrti kat u nedjelju poplavili zbog obilne kiše.


– Poplava je brzo sanirana i tu nema nekih velikih šteta, jer je voda išla po podu hodnika. Za sada nemamo informaciju da je oštećena roba u poslovnim prostorima. No, nama je najveći problem zadao nestanak struje zbog udara groma, negdje oko 18.30 sati. Iako nismo ni u jednom trenutku ostali u mraku, dali smo preporuku kupcima da napuste Centar pa je došlo do određenih zastoja u prometu, odnosno gužvi za izlazak iz Centra. No, na to nismo mogli utjecati. Ovom prilikom se ispričavamo svim kupcima i posjetiteljima na čekanju – rekao nam je Saša Brusić.



– U takvim uvjetima, kada u kratkom vremenu padnu vrlo velike količine kiše, oborinska odvodnja uvijek je problematična. Slivnici i rešetke se u takvim uvjetima ponovo začepe raznim vrstama smeća nanesenih bujicom vode, a u ovo jesenje vrijeme i lišćem. Naši djelatnici poduzimali su sve mjere kako bi se ublažile posljedice, ali nažalost kod ovako ekstremnih oborina one se ne mogu u potpunosti izbjeći, a niti prethodno spriječiti – naglašavaju u riječkoj komunalnoj tvrtki.


Odgođen projekt 


Da su u Gradu Rijeci svjesni ovoga problema, ukazuje i to da su svojedobno imali u planu, u suradnji s Građevinskim fakultetom u Rijeci, zanimljiv projekt naziva »Inženjerska analiza oborinskih značajki grada Rijeke – pljusak za projektiranje«. Cilj ovoga projekta trebao je biti analiza intenziteta i oblika riječkih padalina, s osobitim naglaskom na one koje traju kratko. Na osnovi ovoga projekta trebala je krenuti i izgradnja novog sustava zbrinjavanja oborinskih voda. Ideja je bila da se na kritičnim mjestima grade tzv. retencijski prostori, odnosno građevine s pojačanom infiltracijom vode u tlo. No, projekt nikada nije realiziran i ta je dobra ideja ostavljena za neka druga vremena.


Postojeći sustavi za odvodnju oborinskih voda planirani su i projektirani temeljem podataka prikupljanih u ranijim razdobljima, a najnoviji pokazuju da su najviše dnevne količine oborina u Rijeci zabilježene upravo zadnjeg desetljeća. Ta se pojava intenzivnijih oborina povezuje s globalnim zatopljenjem. Osim što se mijenja klima, u urbanim područjima je i sve veći udio vodonepropusnih površina, pa je i to razlog, kažu stručnjaci, zbog kojih dijelovi grada uporno poplavljuju. To je sasvim sigurno razlog zbog kojeg bi trebalo razmisliti još jednom o ovom ili nekom sličnom projektu, koji bi spriječio potop na riječkim ulicama poput ovog nedjeljnog.