TRIBINA "BIO LOGIC 2020."

Sustav na Marišćini je tehnološki loš, građanima treba osigurati uvjete za odvajanje biootpada

Hina

Foto V. KARUZA

Foto V. KARUZA

Župan Zlatko Komadina kazao je da je »Marišćina u problemu jer je ona srednji dio sustava kojemu nedostaje početak i završni dio.« Naglasio je da nije riješeno pitanje prethodnog odvajanja, niti biootpada i kompostane, te da to moraju riješiti gradovi, općine i njihova komunalna društva



RIJEKA – S tribine pod nazivom »Ekološko gospodarenje biorazgradivim otpadom – Bio Logic 2020.«, koja je u srijedu održana u Rijeci, poručeno je da institucije moraju osigurati pravnu i tehničku logistiku kako bi građani mogli odvajati biootpad.


Tribinu, kojoj je glavni cilj bio potaknuti jedinice lokalne samouprave i komunalna društva iz Primorsko-goranske županije da zajedničkim akcijama osiguraju građanima pravne i logističke preduvjete za odvajanje biorazgradivog komunalnog otpada, je, uz potporu Primorsko-goranske županije, organizirala udruga Krizni eko stožer Marišćina.


Sudjelovali su predstavnici komunalnih društava, jedinica lokalne samouprave, udruga, Ureda javne pravobraniteljice.




Predsjednik Kriznog eko stožera Josip Begonja rekao je da vremena za isprike više nema te da bi se odvajanjem biootpada, koji čini 30 do 40 posto ukupnog otpada, smanjila ukupna količina otpada koji se odvozi na Marišćinu, a stvorili uvjeti za odvajanje većih količina otpada za recikliranje.


Istaknuo je da biootpad treba kompostirati na mjestu nastanka te da se tako može izbjeći smrad iz Županijskog cenatra za gospodarenje otpadom Marišćina i njegov utjecaj na stanovništvo i okoliš. Da bi se to provelo, institucije moraju osigurati pravnu i tehničku logistiku kako bi mještani mogli odvajati biootpad, naglasio je.


Član Kriznog stožera Josip Katalinić rekao e da je sustav odvojenog prikupljanja otpada već trebao biti uspostavljen te da spalionice i energane nisu potrebne i neće riješiti problem smrada s Marišćine.


Župan Zlatko Komadina kazao je da je »Marišćina u problemu jer je ona srednji dio sustava kojemu nedostaje početak i završni dio.« Naglasio je da nije riješeno pitanje prethodnog odvajanja, niti biootpada i kompostane, te da to moraju riješiti gradovi, općine i njihova komunalna društva.


»Nije riješen plasman goriva iz otpada, a nažalost ni sekundarne sirovine, što je dužna napraviti država koja nije izgradila obećane četiri energane.


Također, nema tržišta sirovina, komunalci moraju platiti da netko uzme odvojeni otpad. Dok je cijena zbrinjavanja manja nego što je davanje sekundarnih sirovina, tu će biti problema.


Treba smanjiti pritisak na Marišćinu. Marišćina je državni projekt i dio je državne strategije gospodarenja otpadom. U Istri je izgrađen Kaštijun, a isti centar će se graditi u Splitu.


Sustav je manjkav, jer ne možete nemati prvi dio sustava, imati srednji i nemati zadnji dio sustava«, rekao je Komadina.


Direktor Ekoplusa, koji upravlja Marišćinom, Miodrag Šarac istaknuo je da se selektirani otpad kao što je papir ili plastika, ne dovoze na Marišćinu, dodavši da se otpad nedovoljno odvaja i da to treba promijeniti.


Rekao je da su u prošlih sedam mjeseci poduzeti koraci kojima su razina i područje smrada iz Marišćine smanjeni te da će biti nastavljeni.


U raspravi se moglo čuti da je sustav zbrinjavanja otpada tehnološki loš, da je u trenutku uvođenja već bio zastario, da Hrvatsku očekuje plaćanje penala zbog nepoštivanja europskih direktiva u vezi s prikupljanjem i odvajanjem otpada, da obveze postoje, ali da infrastrukture nedostaje.


Predstavljen je dobar primjer odvojenog prikupljanja otpada na otoku Krku.


Izneseni su problemi postojećeg sustava i mogućnosti za unapređenje odvajanja biorazgradivog otpada.


Rečeno je da dio jedinica lokalne samouprave, među kojima i Grad Rijeka, te mogućnosti uopće ne koriste, nego se biootpad zajedno s miješanim komunalnim otpadom odvozi na odlagališta.Predstavnici Kriznog eko stožera predložili su zaključke kojima bi se lokalne jedinice i komunalna društva obavezali na primjenu Zakona o održivom gospodarenju otpadom i Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom, posebice u dijelu koji se odnosi na obvezu odvojenog prikupljanja i zbrinjavanja biootpada.

Među prijedlozima zaključaka je i poticanje kompostiranja, dostupnost podataka o količinama zaprimljenog biootpada, prevencija tegoba i bolesti zbog utjecaja emisija štetnih tvari s Marišćine, plan sanacije Marišćine…


Sudionici tribine će se očitovati se o predloženim zaključcima, a o tome će biti sazvana konferencija za novinare, najavili su iz Kriznog eko stožera Marišćina.