U Novom listu održan je sastanak na kojem su, uz glavnog urednika, bili njegov bivši direktor i glavni urednik Stanko Škrbec, akademik Petar Strčić i publicist Franjo Deranja na kojem je odlučeno da će u rujnu biti održani dani posvećeni velikom Frani Supilu
U rujnu ove godine, točnije 25. u mjesecu, obilježit će se 100 godina od smrti Frana Supila, utemeljitelja našeg, riječkog, primorskog, hrvatskog Novog lista. Sa samo 30 godina, 2. siječnja 1900. godine, Frano Supilo izdao je prvi broj Novog lista. Rođen u Cavtatu, a umro u Londonu, Supilo je osoba impozantne biografije.
I upravo zbog takvog Supila jučer je u Novom listu održan radni sastanak na kojem su, uz trenutnog glavnog urednika, bili njegov bivši direktor i glavni urednik Stanko Škrbec, akademik Petar Strčić i publicist Franjo Deranja. S obzirom na fascinantnu pojavu Frana Supila, koji je postavio temelje današnjem Novom listu, odlučeno je da će se rujan ove godine obilježiti kao Supilovi dani. Na taj način Riječane i ostale građane Hrvatske podsjetit će se na veličinu čovjeka koji je sa samo dvogodišnjim poljoprivrednim tečajem s vremenom postao, kako kaže Stanko Škrbec, državnik, političar, diplomat i novinar.
Životna i novinarska priča o Frani Supilu isprepliće se s pričom o Novom listu i zato će ovaj rujan biti obilježen ne samo Supilovim životom i ostvarenjima nego i poviješću, sadašnjošću i budućnošću Novog lista kojem je udario temelje razvoja i opstanka sve do današnjih dana. Bit će to rujan znanstvenih radova, referata i analize Supila i Novog lista, rujan u kojem će se brzo, dinamično, sadržajno i raznoliko raspravljati o riječkim medijskim počecima sa Supilom na čelu…
Ispred vremena
– Iako ta spoznaja još nije zaživjela u hrvatskim medijskim krugovima, nema dvojbe da se Frano Supilo, uz Ljudevita Gaja, začetnika hrvatskog novinarstva, profilirao u najvećeg i neusporedivo najutjecajnijeg novinara, urednika, izdavača i vlasnika u povijesti hrvatskih medija. Ujedno se svrstao u red najznamenitijih imena u višestoljetnoj povijesti europskog i svjetskog novinarstva. Bio je stoljeće ispred svog vremena, što je pokazao i u odnosu prema ženama dajući, kao narodni zastupnik Zastupničkog Hrvatsko-ugarskog sabora u Budimpešti, veliku podršku dopisnici zagrebačkih listova iz tog parlamenta, Mariji Jurić, prvoj i najvećoj hrvatskoj novinarki, kasnije svima poznatoj, čuvenoj književnici Zagorki, kaže Škrbec.
Prema njegovom mišljenju rijetki su novinari, a rijetki su i političari, koji su u tolikoj mjeri uspješno objedinili svoju medijsku i političku misiju te čuvali dostojanstvo i jedne i druge profesije kao što je to uspio Frano Supilo.
Dvije stigme
»Frangar non flectar« – »Slomit ću se, ali pokloniti neću«, izrekao je to, kao temeljno geslo novinarstva, Supilo na predavanju studentima u Beču. A novinarsku je karijeru započeo još kao 21-godišnjak u Dubrovniku, gdje pokreće i devet godina uređuje pravaški tjednik Crvena Hrvatska s kojim je odnio svoju prvu veliku, dalekosežnu političku pobjedu nad talijansko-srbijanskim autonomašima, čime je sačuvao stoljetni hrvatski identitet Dubrovnika.
U 30. godini života prihvaća poziv hrvatskih domoljuba sa Sušaka da preuzme uređivanje Hrvatske sloge koju je preimenovao u Novi list s prvim brojem izlaska 2. siječnja 1900. U narednim godinama Supilo pretvara Novi list u najborbenije političko glasilo na tlu goleme Austro-Ugarske Monarhije. Stanko Škrbec tvrdi da Supila za života i do danas prate dvije stigme pa ga se tako po prvoj percipira kao fanatičnog Jugoslavena koji u vremenu Prvog svjetskog rata u egzilu, zajedno s Trumbićem i Meštrovićem, u očekivanju raspada Austro-Ugarske Monarhije, osniva Jugoslavenski odbor s ciljem ujedinjenja južnoslavenskih naroda u zajedničku državu.
– Po drugoj stigmi Supilo je opasan hrvatski nacionalist od trenutka kada demonstrativno istupa iz Jugoslavenskog odbora nakon što nije prihvaćen njegov ustavni koncept države međusobno ravnopravnih naroda, dok predsjednik Vlade Kraljevine Srbije Nikola Pašić kroz jugoslavensku ideju gura Supilu neprihvatljiv koncept Velike Srbije, kaže Škrbec.
