Stručnjaci

Stručnjaci se slažu: Radovi na Galebu su opsežni i skupi! ‘Ovo su dvije najveće stavke i obje su problematične’

Orjana Antešić

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

Druga, a možda i najveća problematična stavka jest, kako doznajemo, pitanje azbesta, odnosno uklanjanje i zbrinjavanje tog opasnog materijala s broda



Iz brodograđevnih krugova s kojima smo jučer kontaktirali unisoni su u ocjeni da je prema postojećem troškovniku, koji je bio sastavni dio natječajne dokumentacije, nemoguće obaviti radove na »Galebu« u zadanim financijskim gabaritima. Pokušali su to u »Viktoru Lencu«, nije da si nisu dali truda, pa su došli do dvostruko veće svote koju sada iz Grada ocjenjuju nerealnom, iz Brodotrogira nisu čak ni to. Odustali su već na prvom koraku kad su vidjeli što se sve u natječajnoj dokumentaciji za obavljanje ovog posla traži, a koliko se s druge strane nudi za to novaca. 


Otprilike, aktualna situacija s »Galebom« mogla bi se opisati kao da sa starijim i neodržavanim automobilom čiji vlasnik dolazi u ovlaštenu auto-kuću i traži generalni servis, a zna da u džepu ima, pa otprilike tisuću-dvije kuna.


Iz Grada sada najavljuju da će raspisati novi natječaj, no kako će izaći iz ove pat-pozicije ostaje nejasno. Već i vrapci na granama znaju da su za ovaj projekt obnove »Galeba« ishodovani novci od Europske unije, no to ipak dodatno sužava manevarski prostor s obzirom na rigorozne kriterije EU-a pod kojima se ti novci i kako mogu (po)trošiti.




Vrlo vjerojatno će se morati mijenjati popis i predviđeni obim radova iz sadašnjeg troškovnika. Činjenica da im se javio samo jedan ponuđač, koji je pritom respektabilno ime u ovoj djelatnosti, s dvostruko višom cijenom trebalo bi im biti dovoljno upozorenje da nije problem u brodogradilištima već moguće u tome kako je obnova »Galeba« zamišljena i isplanirana na Korzu 16.


Upliv konzervatora


Riječ je o osamdeset godina starom brodu, na kojem se više desetljeća nisu činili nikakvi značajniji zahvati osim onih nužnih, čisto da brod ne potone. Osim toga, »Galeb« je proglašen kulturnim dobrom, a poznato je da upliv konzervatora svaku investiciju i radove čini samo zahtjevnijima, a time i skupljima, ne samo u ovom konkretnom slučaju. Prije deset godina proglašenje »Galeba« kulturnim dobrom RH išlo je na ruku Gradu Rijeci u kojoj su odlučili iskoristiti svoje pravo prvokupa i kada se za 150.000 dolara, što je bila početna cijena, kupio ovaj bivši Titov brod. Prema službenim podacima iz gradske uprave, do 2015. godine samo na troškove njegovog održavanja i veza već je bilo potrošeno oko milijun eura.



Problem s tako starim i neodržavanim brodovima je što kod njegove obnove i restauracije praktički se ne zna što će se sve morati napraviti dok se ne »uđe« u brod i ne krene sa zahvatima. Kako neslužbeno doznajemo od onih koji su imali prilike vidjeti troškovnik s poništenog natječaja, apsolutno najveća pojedinačna financijska stavka i trošak jest – tikovina za Tita. Natječajnom je dokumentacijom predviđeno da se najveći dio tikovine s palube »Galeba« izvadi i restaurira te ponovno vrati dok je jedan manji dio predviđen za zamjenu. U »Lencu« su, navodno, i sami ostali na čudu kad su vidjeli koliko to košta, zato su tražili ponude s više adresa. Bez pomoći, iznos se ostao vrtjeti oko milijun eura.


Stroge mjere


Druga, a možda i najveća problematična stavka jest, kako doznajemo, pitanje azbesta. I to ne toliko u financijskom smislu koliko u izvedbenom. Navodno je, prema troškovniku, predviđeno djelomično uklanjanje i zbrinjavanje tog opasnog materijala s broda. Zbog opasnosti za zdravlje i rigoroznih propisa o kojima se mora voditi računa kod zbrinjavanja azbesta, upravo bi to bio i prvi korak kad i ako »Galeb« uđe jednom u dok. Međutim, naši sugovornici pitaju se što ako se tijekom kasnijih radova u unutrašnjosti broda utvrdi da ima još tog azebesta koji se mora ukloniti i zbrinuti. To bi značilo da se svi otpočeti i tekući radovi moraju obustaviti i brod se opet podvrgnuti strogim mjerama uklanjanja tog opasnog materijala.


Troškovnikom su, doznajemo, predviđeni i radovi na zamjeni dotrajalih čeličnih struktura na oplati i palubi broda, ali je problem što će se pravo stanje ispod palube znati tek kad se »skine« tikovina i naprave se ultrazvučni izmjeri debljine čelika.