Politika bira

Stranački rat za Lučku upravu Rijeka: HDZ želi Vukorepu, HNS lobira za Bukšu

Darko Pajić

Denis Vukorepa i Andrej Bukša, Foto: Novi list

Denis Vukorepa i Andrej Bukša, Foto: Novi list

Budućeg ravnatelja Lučke uprave Rijeka, tko god to bio, očekuje doista veliki posao, jer bi se riječko lučko područje u narednih nekoliko godina trebalo pretvoriti u veliko gradilište



RIJEKA Ukupno šest kandidata prijavilo se na natječaj za izbor i imenovanje ravnatelja Lučke uprave Rijeka na puni mandat od četiri godine, a među njima su Marino Juretić – aktualni vršitelj dužnosti ravnatelja Lučke uprave, Denis Vukorepa – bivši predsjednik Uprave Luke Rijeka u dva mandata te Juraj Bukša – profesor u Pomorskoj školi u Bakru i kandidat HNS-a za gradonačelnika Rijeke na posljednjim lokalnim izborima.


Osim navedenih za prvog čovjeka Lučke uprave Rijeka kandidaturu su istaknuli Mladen Pešut, koji je u više mandata obavljao dužnost člana Uprave Luke Rijeka, Nikola Meštrović, koji je riječkoj pomorskoj javnosti poznat iz razdoblja kada je bio dio menadžmenta Croatia Linea, te kasnije kada je bio i član Uprave Luke Rijeka, te Renato Oblak, koji se bavi poduzetništvom, a nedavno je doktorirao na Pomorskom fakultetu u Rijeci na temi »Prognostički model ocjene ovisnosti tehnološko-tržišnih pokazatelja u prometu kontejnera«.


Definitivna odluka još uvijek nije donesena i formalno je odgođena do 5. rujna, kada bi trebala biti održana sjednica Upravnog vijeća Lučke uprave Rijeka, a termin je usklađen s istekom mandata Marina Juretića, koji traje do 6. rujna. On je imenovan kao svojevrsno prijelazno rješenje na mandat od najduže godinu dana te je naslijedio Vladu Mezaka kao vršitelj dužnosti ravnatelja nakon što je Mezaku istekao puni mandat od četiri godine.




U to vrijeme Hrvatska je imala tehničku Vladu premijera Tihomira Oreškovića, te su tek trebali biti održani prijevremeni parlamentarni izbori, što je bio i najvažniji razlog za imenovanje vršitelja dužnosti sa skraćenim mandatom u trajanju od najviše godinu dana. Sada su stečeni uvjeti za odluku o ravnatelju s mandatom od četiri godine, a odluku bi formalno morao potvrditi i resorni ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.


Uži krug


O tome tko će na kraju biti izabran zasad se može samo nagađati, ali se neslužbeno doznaje kako u najuži krug izbora spadaju tri kandidata – Juretić, Vukorepa i Bukša. Osim stručnih referenci, izvjesno je da će važnu ulogu imati i politička podrška svakom od pojedinih kandidata, pa je stoga zanimljivo napomenuti kako koalicijski partneri u Vladi, HDZ i HNS, ovdje imaju i nude različita kadrovska rješenja. Denis Vukorepa ima podršku HDZ-a, pored čega je neosporno kako je riječ o čovjeku iz sustava najveće hrvatske luke, koji je punih 10 godina bio na čelu tvrtke Luka – jednog od najvećih i najvažnijih koncesionara na riječkom lučkom području nakon čega je bio i savjetnik aktualne Uprave Luke na čelu koje je Vedran Devčić. Vukorepa je također bio jedan od kandidata za ravnatelja Lučke uprave na natječaju raspisanom prije godinu dana.


Izgradnja Zagrebačke obale


Izgradnja Zagrebačke obale



Kandidatura Juraja Bukše zanimljiva je, osim s političkog aspekta, i zbog ideja koje je on iznosio u kampanji za gradonačelnika Rijeke kada je između ostalog najavljivao kako se zalaže za preseljenje sadašnjeg područja riječke luke na novu Zagrebačku obalu, s ciljem da se prostor sadašnje luke od Žabice do Mlake, na kojem se nalaze i zaštićena skladišta »Metropolisa«, vrati u urbanu gradsku cjelinu, odnosno postane dostupan prostor za korištenje svim građanima Rijeke. Riječ je o bitno drugačijim razvojnim planovima od onih na kojima Lučka uprava radi već desetljećima, a danas su uvjetovani i podržani od Svjetske banke i europskih fondova, koji će između ostalog sufinancirati i obnovu lučkog bazena Rijeka odakle bi luka trebala iseliti, pa je stoga upitno može li se realno ovakva vizija razvoja lučkog područja provesti u djelo.


Menadžer iz Lošinjske


Bukša ima solidno iskustvo kao menadžer u brodarstvu, jer je od 2002. godine bio zaposlen u Lošinjskoj plovidbi, gdje je obnašao i dužnost direktora kadrovskog sektora. No za njegov eventualni izbor presudnu bi ulogu ipak morao imati utjecaj HNS-a u vladajućoj koaliciji, gdje trenutno vladaju kompleksni odnosi, koji se prije svega tiču prijepora vezanih oko uvjetovanog micanja ploče s natpisom »Za dom spremni« iz Jasenovca.


Moguće je riječ o pitanju na kojem se može srušiti koalicija i Vlada i iako ta tema nema nikakve direktne veze s odlukom o ravnatelju Lučke uprave Rijeka, sigurno može imati posljedica kada je riječ o utjecaju HNS-a pri kadroviranju. Prema dostupnim informacijama, HNS zahtijeva da Bukša bude imenovan i tek treba vidjeti kako će se premijer Andrej Plenković postaviti prema tom zahtjevu. U svakom slučaju, bez zelenog svjetla iz HDZ-a, odnosno formalne podrške ministra Butkovića, ne može biti ni imenovanja predsjednika riječkog HNS-a na čelo Lučke uprave.


Juretićevi uspjesi


Treći ozbiljni kandidat, a riječ je o Marinu Juretiću, direktno nije povezan uz politiku, jer Juretić nije član niti jedne stranke. Kao i za Vukorepu i za Juretića vrijedi ocjena kako je riječ o čovjeku koji dolazi iz lučkog sustava i dobro ga poznaje. Juretić radi već 14 godina u Lučkoj upravi Rijeka, gdje je prošao više upravljačkih dužnosti, između ostalog bio je i savjetnik i pomoćnik ravnatelja Lučke uprave. Također se može reći kako je u svojih godinu dana privremenog mandata uspješno riješio neke od većih naslijeđenih problema. Prije svega se to odnosi na postizanje dogovora s talijanskom udrugom tvrtki koje grade novi kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali. Riječ je o odštetnom zahtjevu zbog kašnjenja projekta i niza drugih nedostataka zbog kojih su talijanske udruge godinama tražile i povećavale vrijednost radova tako da je njihov zahtjev dosegao svotu od 20-tak milijuna eura dodatnih troškova, što je ugrožavalo i realizaciju cijelog projekta te prijetilo obustavom gradnje.


Kontejnerski terminal Brajdica


Kontejnerski terminal Brajdica



Veliko gradilište


Na kraju je u mandatu Juretića sklopljen sporazum te su priznati dodatni troškovi od 4 milijuna eura, a rok gradnje terminala produljen je do kraja 2018. godine. Dogovoreno je također i produljenje kredita sa Svjetskom bankom za Zagrebačku obalu, te su potpisani ili realizirani ranije pripremljeni projekti, koji su kandidirani za sufinanciranje od strane europskih fondova, a ukupno su vrijedni oko 116 milijuna eura.


Sve navedeno ujedno ukazuje da budućeg ravnatelja Lučke uprave Rijeka, tko god to bio, očekuje doista veliki posao, jer bi se riječko lučko područje u narednih nekoliko godina trebalo pretvoriti u veliko gradilište. To se ne odnosi samo na novi kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali, gdje još uvijek predstoji i raspisivanje novog natječaja za koncesionara, već i na niz drugih projekata, koji su u različitoj fazi pripreme. Prije svega je neophodno što prije na terenu realizirati značajnu financijsku potporu iz europskih fondova u nizu projekata kao što je modernizacija željezničkog teretnog kolodvora na Mlaci, gradnja izvlačnog željezničkog tunela na Brajdici, produljenje operativne obale u luci Raša, te modernizacija i obnova lučkih bazena Rijeka i Bakar.


Predstoji i rješavanje financiranja projekta produbljenja obale na Brajdici, daljnji razvoj već godinama zaustavljenog projekta prenamjene Delte i Porto Baroša, uređenja lučkog terminala na području bivše koksare Bakar, kao i dijela projekata koji nisu usko vezani uz primarnu lučku djelatnost kao što je obnova lansirne rampe Torpeda, te uređenje dodatnih sadržaja na Molo Longu. Preostaje tek vidjeti tko će dobiti povjerenje i mandat, kao i hoće li isti uspješno odraditi u naredne četiri godine.