Poražavajuća slika socijalne nejednakosti djece / Foto V. KARUZA
Taj srednjoškolac "bori" se na svoj način, on izbjegava odlaske s društvom poslije škole, odbija ići s njima u kino, proglašen je "čudakom", a on samo ne želi da saznaju da oni kao obitelj nemaju novaca. A riječ je o prosječnoj obitelji koja je zapala u teškoće nakon što je otac obolio, rekla je dr. Marijana Kletečki Radović
RIJEKA Kad sam prije desetak godina iz realnog sektora došla na sveučilište, znanstveni interes sam posvetila siromaštvu. Mogu reći da su predrasude o siromaštvu osnovna prepreka i mnogo nam je trebalo napora i truda uložiti da dokažemo da to nije tako. Uglavnom smo čuli stereotipe da su djeca siromašnih obitelji zbog činjenice da su roditelji zasigurno skloni alkoholu i drugim porocima, da su skloni obiteljskom zanemarivanju, većina ima predodžbu da je riječ o dezorganiziranim obiteljima, no, nije tako.
Dijelom su ove rečenice odjeci s jučerašnjeg okruglog stola održanog u gradskoj vijećnici koje su na temu borbe protiv siromaštva i socijalne isključivosti organizirali Centar za kulturu dijaloga s vlastitim programom “Moje mjesto pod suncem” čiji je pokrovitelj Grad Rijeka i Odjel gradske uprave za odgoj i školstvo. Ove riječi izrekla je gošća okruglog stola doc. dr. Marijana Kletečki Radović sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Studijskog centra socijalnog rada.
– No, nama je bilo važno imati egzaktne podatke pa smo počeli istraživati, prvo istraživanje smo izveli pod pokroviteljstvom UNICEF-a, ali nije bilo lako, dvije godine trajalo je “nagovaranje”, nastavila je predavačica iz Zagreba.
Sudionici jučerašnjeg okruglog stola na temu siromaštva / Foto S. KLEVA
Nejednake mogućnosti razvoja
– Rezultati koje smo podastrijeli zajednici govorili su da određen broj djece nema osiguran obrok, te da premda inteligentni nemaju jednake mogućnosti socijalnog razvoja, siromaštvo limitira u daljnjem razvoju. Zato postoje programi koje treba pokazati i uključiti njima udruge, institucije, lokalne zajednice i ukazati kako se boriti protiv uvriježene misli da je biti siromašan podložno stigmi. Srednjoškolci neće reći da su siromašni, a nisu htjeli sudjelovati u istraživanju, žestoko su se čuvali da ne budu obilježeni kao siromašni, kazala je Kletečki Radovic.
– Jedna mama nam je povjerila da njezin sin ne želi ni pod koju cijenu ići u pučku kuhinju jer je zaprijetio da će si nešto učiniti… Jer, ako ga netko od prijatelja i školskih kolega vidi u redu za pučki obrok, bit će kraj… To je samo jedna u nizu okrutnih priča o nama. Taj srednjoškolac “bori” se na svoj način, on izbjegava odlaske s društvom na kavu poslije škole, odbija ići s njima u kino, proglašen je “čudakom”, a on samo ne želi da saznaju da oni kao obitelj nemaju novaca. A riječ je o prosječnoj obitelji koja je zapala u teškoće nakon što je otac obolio, nema plaće, majka se posvetila bolesnom suprugu, ostala je i ona bez posla, dolazili su u Caritas po odjeću, srećom, ljeti im je isključena struja kad nije bilo škole, a i toplo je…To su izazovi u kriznim situacijama izazvanih siromaštvom, ispričala je konkretan primjer predavačica. Istaknula je da postoje krize koje su izazvale neke situacije, ali postoje i ona duboka i dugotrajna siromaštva u kojima žive obitelji. Ono što je znanstveno dokazano jest činjenica da i nakon izlaska iz krize i poboljšanja ekonomske situacije dijete oporavak proživljava teško, zadržava duboke posljedice. Čak i majka koja se u trudnoći slabo hranila, u DNK djeteta ostaje upisana nevolja.
Novi zakon o socijalnoj skrbi
I zato, premda će siromaštva biti uvijek, postoje mjere kojima se ono može umanjiti, a upravo je niz zanimljivih predavača, ali i slušatelja razgovaralo na temu “Izazovi roditeljstva u kriznim situacijama uzrokovanim neimaštinom”. Okupljeni predstavnici organizacija civilnog društva, predstavnici lokalne i regionalne samouprave, ali i akademske zajednice iznijeli su niz poražavajućih podataka koji sve nas moraju itekako zabrinuti.
Svaki peti stanovnik u Hrvatskoj je siromašan, a svako treće ili četvrto dijete u riziku je od siromaštva. Nešto je manji postotak siromašne djece uz obalu, dok je oko 2 posto više siromašnih u kontinentalnim dijelovima Hrvatske, doznajemo. Danas je materijalno teško deprimirano oko 28 posto obitelji, 41 posto živi s poteškoćama, 10 posto jako teško spaja kraj s krajem, a 22 posto ima malo ili nimalo poteškoća. Oko 56 posto obitelji u Hrvatskoj ne može podmiriti nenadane troškove, primjerice kvar nekog električnog uređaja ili automobila. Na godišnji odmor ne može 58 posto obitelji, pa u skladu s takvim statističkim podacima, Hrvatska ima stopu od 20 posto rizika od siromaštva. Nalazimo se na dnu ljestvice najsiromašnijih zemalja, petom ili šestom mjestu. No, kako je zaključila Kletečki Radović, sprema se novi zakon o socijalnoj skrbi kojim će se povećati naknada za siromašne. Predsjednik Udruge PRAGMA iz Zagreba Nedjeljko Markovic, ujedno i socijalni radnik upoznao je skup s mjerama koje oni kao udruga provode u Zagrebu fokusirajući se na mladost koja u ranoj dobi prekine školovanje, naglasivši kako je i to tema koja sve mora zainteresirati. Istaknuo je ulogu svih oblika medija koji mogu pomoći u promicanju obrazovanja i edukaciji javnosti zaključivši da obrazovanje i mediji mogu mijenjati društvo.
