RIJEKA – Ponude za gradnju najskuplje ceste u Hrvatskoj, pola milijarde kuna vrijedne D-403, koja će povezivati riječku zaobilaznicu s novim kontejnerskim terminalom na Zagrebačkoj obali, bit će otvorene 9. rujna, potvrdio je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Do 9. rujna svi zainteresirani moraju predati ponude za gradnju ove iznimno zahtjevne prometnice koja će najvećim dijelom svega tri kilometra duge trase prolaziti ili tunelom ili na vijaduktima, no Butković ističe kako bi taj rok mogao biti i prolongiran, ovisno o mogućim novim žalbama na natječajnu dokumentaciju.

– Do sad je pristigla samo jedna žalba, koju je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave odbacila. Ukoliko bude novih žalbi, rok bi se mogao odgoditi, ali ne bi trebalo biti značajnijih kašnjenja u odnosu na planiranu dinamiku, rekao je Butković.

Važna poveznica

Ministar je, još u prosincu prošle godine, zajedno s ravnateljem Središnje agencije za financiranje programa i projekata EU(SAFU) Tomislavom Petricem te predsjednik Uprave Hrvatskih cesta, Josipom Škorićem, potpisao 520 milijuna kuna vrijedan ugovor o financiranju ceste D-403 koja je sastavni dio projekta kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali, ali i važna poveznica zapadnog dijela Rijeke sa zaobilaznicom, koja bi trebala uvelike rasteretiti prometnice u tom dijelu grada.

Bespovratna sredstva za njenu izgradnju osigurana su iz Europskog fonda za regionalni razvoj, operativnog programa Konkurentnost i kohezija do 2020. godine, pri čemu Europska komisija osigurava 85 posto od ukupnog iznosa, odnosno 442 milijuna kuna, dok je ostatak doprinos državnog proračuna.

Cesta D-403 gotovo cijelom će dužinom biti izgrađena pod zemljom ili u zraku – na trasi će biti izgrađen trotračni tunel Podmurvice, dug 1.253 metra, dva vijadukta, Piopi i Mlaka, ukupne duljine oko 500 metara, te podvožnjak ispod željezničke pruge, dug oko 60 metara.

Zbog relativno velikog uspona, najvećim će dijelom biti izgrađena kao trotračna cesta, kako teretna vozila u odlasku s kontejnerskog terminala ne bi usporavala promet, slično kao cesta D-404, na istočnom dijelu grada, koja sa zaobilaznicom spaja kontejnerski terminal na Brajdici.

Osim ceste koja će povezivati Baračevu ulicu sa zaobilaznicom, bit će izgrađeno i oko 400 metara spojne ceste sa Zvonimirovom ulicom, čime će se osigurati integriranje ceste D-403 u mrežu gradskih prometnica.

Paralelno s raspisivanjem natječaja za cestovni spoj novog kontejnerskog terminala, započelo je uvođenje izvođača, slovenske tvrtke SŽ-Železniško gradbeno podjetje Ljubljana u radove na rekonstrukciji teretnog željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnju intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu na Zagrebačkoj obali.

Dvjesto milijuna kuna vrijedan projekt spajanja terminala na željezničku mrežu obuhvaća rekonstrukciju i produženje dvanaest kolosijeka i izvlačnjaka na kolodvoru, polaganje kabelske kanalizacije te ugradnju telekomunikacijskih kabela, napajanja i rasvjete, kao i radove na kontaktnoj mreži i poboljšanju nosivosti i odvodnje. Izgradit će se i priključni kolosijeci i prateća oprema na području spoja rekonstruiranih kolosijeka i samog terminala s postojećom željezničkom mrežom.

Stvaranje preduvjeta

Sve navedeno svojevrsni je uvod, odnosno stvaranje potrebnih preduvjeta za realizaciju drugog, obavezujućeg kruga natječaja za budućeg koncesionara na Zagrebačkoj obali. U prvom, neobavezujućem krugu, interes je iskazalo sedam ozbiljnih igrača u kontejnerskom prometu – Ningbo Zhoushan port, najveća luka na svijetu, zajedno s China Road and Brideges Corporationom, tvrtkom koja gradi Pelješki most, zatim dvije tvrtki-kćeri najvećih kontejnerskih brodara na svijetu; APM Terminals, koja posluje kao dio Maerska i Terminal links, u većinskom vlasnišvu CMA-CGM-a, Dubai Ports World, treći po količini tereta u svijetu, filipinski ICTSI, većinski vlasnik Jadranskih vrata, tvrtke koja upravlja terminalom na Brajdici, singapurski Portek, te turski Yilport.

Samo ovih sedam tvrtki ima pravo podnošenja obavezujućih ponuda u drugom krugu natječaja, koji je već započeo razgovorima sa svih sedam zainteresiranih ponuđača, a rok za podnošenje konačnih ponuda predviđen je u listopadu ili studenom ove godine.

U opremanje i eventualnu dogradnju dodatnih 280 metara operativne obale kontejnerskog terminala koncesonar bi, prema procjenama Lučke uprave, trebao uložiti oko 170 milijuna eura, a upravo će planovi koncesionara za dogradnju biti jedan od ključnih elemenata pri ocjenjivanju ponuda.

O tome će ovisiti i trajanje koncesijskog ugovora – ako se koncesionar obveže izgraditi dodatnih 280 metara obale, ugovor će biti potpisan na 50 godina, a ako to ne učini, ili ne ispuni obavezu u određenom roku, koncesija će trajati 29 godina i 11 mjeseci.