Sve ih je više

Rijeka muku muči s prekomjernom populacijom galebova. Ne boje se ljudi i sve su agresivniji

Ljiljana Hlača

Foto Petar Fabijan

Foto Petar Fabijan

Uzor u rješavanju ovog problema trebala bi biti Istra gdje određeni tim ljudi godinama predano radi na zamjeni pravih jaja lažnima



RIJEKA Grad Rijeka do sada još nije aplicirao projekt suzbijanja populacije galebova u Rijeci prema fondovima EU-a jer nije bilo mogućnosti za to. Naime, takav natječaj do sada se još nije pojavio, saznajemo u Odjelu gradske uprave za komunalni sustav. Takvu smo mogućnost najavljivali prije dvije godine, kada su građani tražili da se počne rješavati problem prekomjerne populacije galebova koji su se u Rijeci dobro udomaćili, osobito oko tržnice jer tu imaju dosta hrane.


U gradskoj upravi i dalje smatraju da nemaju zakonskih, pa tako niti kadrovskih mogućnosti ili potrebnih specifičnih znanja za intervenciju takve vrste. Čini se da ne žele takvu priču financirati ni iz gradske blagajne. Zato je opcija EU. No, ipak, ovaj su problem uvrstili u svoj »Akcijski plan za životinje«, koji obuhvaća razne mjere u cilju zaštite životinja za razdoblje od pet godina. Ali, za sada je to – to.


Uzor u rješavanju ovog problema trebala bi biti Istra gdje određeni tim ljudi godinama predano radi na zamjeni pravih jaja lažnima. To rezultira time da galebovi nakon što vide da nema mladih, nakon nekog vremena (rezultati postupka nisu odmah vidljivi) napuštaju navedenu lokaciju.




Ptice se sele prema svojim prirodnim staništima (otoci, hridi) i slično. Uz to, galeb dugo sjedi na jajima pa je njegova aktivnost po gradu smanjena. Prvi je s tim krenuo Grad Poreč i to još 2011. godine. Kasnije se u taj projekt uključuju Rovinj i Novigrad.


Galebovi sve više postaju urbane ptice, ne boje se ljudi, hrane se danju i noću te su sve agresivniji. Osim kliktanja galebovi izmetom onečišćuju javne i privatne površine, a napadaju i neke druge životinje. Mogu živjeti i dulje od 30 godina.


Prema dostupnim informacijama, u Rovinju se populacija od početka projekta smanjila za nekih 2.900 ptica, a pritom je izbjegnuto povećanje populacije za čak 14.000 ptica. U Istri partneri u ovakvim projektima uz spomenute gradove, odnosno općine su turističke tvrtke, turističke zajednice i veterinari.


Arhiva NL


R. BRMALJ