Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 5° 1
Sutra: 5° 5° 1
5. prosinca 2019.
Tajnovite izbe

foto Riječka Špijunlandija: U podrumu Guvernerove palače krije se muzejski raritet svjetskih razmjera

Foto Marko Gracin
Foto Marko Gracin
Autor:
Objavljeno: 4. svibanj 2019. u 14:59 2019-05-04T14:59:25+02:00

Sklonište se prostire na otprilike 300 kvadrata, a sačinjava ga ukupno deset prostorija, a u to se ubrajaju i prostori za cjelodnevni boravak. Opremljeno je protueksplozivnim vratima na svim ulazima, različitim sustavima komunikacije...

Priče o špijunima i obavještajcima uvijek bude znatiželju. No, svijet špijuna upravo zbog prirode njihova posla mora ostati skriven od očiju i ušiju javnosti. Međutim, kako je u ljudskoj prirodi širiti razne priče i te neke dobro skrivene priče s vremenom postaju dostupne.

Jedna od takvih vezana je uz tajnovite prostore zračnog skloništa, izgrađenog u sklopu nekadašnje Guvernerove palače, danas palače Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka (PPMHP).

P1904MG14
Riječka Špijunlandija u podrumu Guvernerove palače / Foto Marko Gracin

Prostor posebno opremljenog zračnog skloništa ispod palače PPMHP sam je po sebi fascinantan, a namjena koju je imao u prošlosti čini ga još intrigantnijim. Danas je taj prostor dio muzeja i budi posebnu znatiželju posjetitelja, a u muzejskoj je ponudi pravi raritet, čak i u svjetskim razmjerima.

Prostore zračnog skloništa koje smo istražili od milja smo nazvali » špijunlandija «, jer je u doba Jugoslavije i tijekom Domovinskog rata ondje djelovao Centar za obavješćivanje o čijem radu se javno malo znalo pa se u pričama budila mašta.

CIA, snajko, CIA

Ono što smo mi u slobodnoj interpretaciji nazvali »špijunlandija« odnosi se na djelatnost nekadašnjeg Centra za obavješćivanje 985, današnjeg Županijskog centra 112, koji je početkom Domovinskog rata imao iznimno važnu ulogu u obrani Grada Rijeke. Prema onome što smo doznali iz nekih neformalnih razgovora, tu su službu u šaljivom tonu, uspoređivali sa CIA-e, a kako kaže stara poslovica – tamo gdje ima dima ima i vatre.

U nekadašnjim uredima Centra za obavješćivanje danas se nalazi stalni postav Zbirke Domovinskog rata PPMHP »U obrani domovine«. U postavu spomen obilježje smrtno stradalim braniteljima podsjeća na velik doprinos žitelja PGŽ u obrani ratom zahvaćenih krajeva RH. U blizini postava nalazi se ulaz u zračno sklonište u kojem je i posebno uređeni obavještajni centar.

Skloništem nas je proveo kustos PPMHP Ivo Mileusnić.

P1904MG1

– U sklopu 22. Edukativne muzejske akcije, koja je imala za temu tajne u muzejima, prostor zračnog skloništa je po prvi puta otvoren za javnost, a predstavlja pravi kuriorizet i za djelatnike muzeja. Iako smo svi znali da postoji zračno sklonište ispod muzeja, ipak nismo znali da se radi o tako velikom prostoru. Prostor nam je predan od strane grada 2015. godine, a planiramo ga urediti kao dio stalnog postava muzeja. Pritom nam poseban izazov predstavlja odabir novih sadržaja kojima bismo mogli dodatno obogatiti razgled tog prostora, kaže Mileusnić.

Branili zračni prostor Kvarnera

Doznajemo da je u tom prostoru tijekom Domovinskog rata djelovao Centar za obavješćivanje i Štab Civilne zaštite grada Rijeke. Dio prostora, u prizemlju muzeja, koristio se u mirnodopsko vrijeme kao uredski prostor, dok je unutar zračnog skloništa skriven komunikacijski centar. Početkom Domovinskog rata u tajnosti skloništa izrađivani su planovi obrane i razmjenjivane informacije sa svim subjektima vezane za obranu.

– Važno je istaknuti djelatnost Centra u zaštiti zračnog prostora nad Kvarnerom na početku rata. Tada su u Centru prikupljani podaci o kretanjima u zračnom prostoru s osmatračkih mjesta u gradu i okolici, i uz pomoć protuzračne obrane, 101. br. PZO HV, kasnije 203. br. PZO HV, uspješno je obranjen zračni prostor Kvarnera. Zanimljivo je da su iz Centra davana upozorenja građanima putem medija i oglašavana uzbuna sirenama javnog uzbunjivanja na području grada Rijeke i okolice, te je koordiniran cjelokupan sustav zašite, pojašnjava kustos.

P1904MG12

Nakon što smo doznali za kakvu je namjenu prostor korišten tijekom Domovinskog rata, kustos nas je upoznao s povijesnom pričom vezanom uz njegovu izgradnju, opremanje i namjenu.

– U Španjolskom građanskom ratu, 1936.-1939., koji je bio korišten i kao svojevrstan poligon za testiranje novih vojnih strategija i naoružanja svijet je prvi puta svjedočio velikoj razornoj snazi zračnih napada bombardera koji su uzrokovali ogroman broj civilnih žrtava. Diljem svijeta zavladao je strah od zračnih napada, te se počinju graditi skloništa za zaštitu civilnog stanovništva.

Kraljevina Italija je uspostavila Državni ured za protuzračnu zaštitu, tal. Ufficio Nazionale protezione antiaerea (UNPA), koji je organizirao pripreme za protuzračnu zaštitu važnih proizvodnih postrojenja i civilnog stanovništva, te rukovodio poslovima planiranja i izgradnje zračnih skloništa.

Podzemni tuneli pod Rijekom

Grad Rijeka je u međuratnom razdoblju pretvoren u veliku vojnu utvrdu, premrežena sustavima bunkera i vojnih objekata u sklopu Alpskog zida, tal. Vallo Alpino, izgrađenog na granici prema Kraljevini Jugoslaviji. U Rijeci se od 1939. godine intenzivno grade podzemni tuneli, zapravo zračna skloništa za civile. Na području na kojem nije bilo moguće kopati tunel podrumski prostori su adaptirani u skloništa. Pretpostavljamo da je izgradnja zračnog skloništa u sklopu Palače započela 1939. godine. Tada je Palača korištena od strane talijanskog vojnog zapovjedništva, kao i obližnja zgrada današnje Glazbene škole.

P1904MG5

Stoga su ispod obje zgrade izgrađena skloništa, za slučaj da se prefekt i zapovjedništvo trebaju skloniti od bombardiranja. Spomenuta dva skloništa nisu bila povezana s ostalim tunelima namijenjenim za civile. Nije nam poznato što se događalo sa skloništem po kapitulaciji Italije, niti kako je korišteno u vrijeme njemačke okupacije i tijekom borbi za oslobođenje 1945. godine. Naime, nemamo nikakve podataka sve do 1972. godine, kad je na mjestu nekadašnje zgrade za pomoćno osoblje Guvernerove palače izgrađen Muzej narodne revolucije, današnji Muzej grada Rijeke.

Sigurnost na »entu«

Tada u skloništa ulazi služba sigurnosti i pripadnici Civilne zaštite, te počinju opremati sklonište, sve do useljenja Centra 1979. godine. Dva skloništa su povezana u jedno i opremljena na način da se u njima može nesmetano boraviti duže vrijeme. Sklonište se prostire na otprilike 300 kvadrata, a sačinjava ga ukupno 10 prostorija, a u to se ubrajaju i prostori za cjelodnevni boravak: kuhinja, spavaonica i wc. Sklonište je opremljeno protueksplozivnim vratima na svim ulazima/izlazima, različitim sustavima komunikacije, agregatom za proizvodnju električne energije koji su proizveli Tvornica Torpedo i Rade Končar, sustavom za stvaranje tlaka većeg od 2 bara za zaštitu od potisnog udara eksplozije ili odbijanje napada bojevim otrovima i plinovima.

P1904MG10

Prostor je opremljen i jednim dekontaminacijskim tušem, jer u vrijeme kad je vršeno preuređenje priča o Hladnom ratu još je bila aktualna, te s nekoliko ručnih agregata za osvjetljavanje prostorija, a sve su prostorije opremljene grijalicama. Svi sustavi u prostoru i danas funkcioniraju. Osim pokoje grijalice. Inače, prema međunarodnoj konvenciji o zaštiti kulturnih dobara u ratnim sukobima, koje je potpisnica bila i bivša SFRJ i naša RH, u kulturna dobra se ne smije smještati službe i centre čije prisustvo u kulturnom dobru može isprovocirati napade na njih. Takvi postupci ugrožavaju kulturna dobra jer ih pretvaraju u »opravdani vojni cilj«. Stoga je vraćanje skloništa u nadležnost muzeja bilo nužno kako bi se u slučaju izvanrednih situacija umanjilo opasnost oštećenja kulturnog dobra, istaknuo je kustos.

Centar 985

Kako bi doznali poneku zanimljivost o tome kako je centar djelovao u vrijeme Domovinskog rata razgovarali smo s nekadašnjim načelnikom Brankom Ljubanovićem.

– Uzbunjivanje građana je išlo preko Centra 985. Sve informacije dolazile su do nas, a potom smo ih razmjenjivali s ostalim službama. Na početku smo i vojsci pomagali s našom tehnikom, koliko god smo mogli. Za vrijeme Domovinskog rata pratilo se kretanje aviona, što je vidljivo i na mapi na kojoj su se crtali naleti aviona, a potom se vršila procjena kolika je vjerojatnost napada, ali i zahvaljujući i dojavama osmatrača koji su bili na terenu. Radilo se od 0 do 24, hrana nam se kuhala u Policijskom domu, tako da i nismo baš izlazili van. Puno puta bilo je gusto.

P1904MG13

Naše stanice, osmatrači, u Lici i Dalmaciji javljale su nam idu li avioni prema nama ili ne. Taj dan kad je raketirano Kukuljanovo točno smo znali da mogu doći do nas i oglašena je uzbuna. U mnogim drugim slučajevima smo prema nekim drugim saznanjima doznavali da avioni ne idu prema nama i uzbuna nije dignuta. Da smo kod svakog polijetanja aviona s neprijateljskih aerodroma o našem smjeru dizali uzbunu ljudi bi bili više u skloništima negoli što bi radili, a bilo je važno da život normalno funkcionira, kako bi recimo i slanje hrane i ostalih potrepština na ratištu bilo redovno.

Povezivali smo ljude, slali donacije na ratište. Recimo kao zanimljivost mogu reći da smo dobivali mnoge zanimljive dojave od građana, a vjerodostojnost potom pomno provjeravali na terenu. Bilo je to posebno vrijeme s posebnim okolnostima ali nadasve zanimljivo. Uz to, kako su sve važne servisne informacije za građanstvo išle preko Radio Rijeke mogu reći i da smo imali mogućnost da po potrebi prekinemo radio program i da pučanstvo obavijestimo o nekom važnim informacijama.

Od 985 do 112

Županijski centar 112 Rijeka počeo je danonoćno raditi 11. lipnja 1979. godine kao Centar za obavještavanje i uzbunjivanje »985« sa zadaćom otkrivanja i praćenja svih događaja koji ugrožavaju ljude i materijalna dobra ili na bilo koji način utječu na normalan život i rad građana, a u slučaju rata, praćenja djelovanja neprijatelja iz zraka, kopna, mora ili nuklearno kemijsko bioloških udara.

P1904MG16

Županijski centar 112 zaprima sve pozive vezane uz hitne situacije, nesreće i prijetnje od nastanka katastrofe te putem sredstava veze, na temelju standardnih operativnih postupaka, žurno izvješćuje sve nadležne službe i građane te koordinira djelovanje.

Do 2020. sve na svom mjestu

Ravnateljica PPMHP Nikolina Radić Štivić ispričala nam je planove Muzeja za 2019. godinu.

– U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka u 2019. godini planiramo ugovoriti izradu projektne dokumentacije koja je potrebna da bi se u prostorima skloništa 37 i 37a izveli potrebni radovi u cilju pripreme prostora za stavljanje u funkciju muzejskog postava. Također tijekom ove godine, kao sastavni dio te dokumentacije izradit ćemo i troškovnike koji će nam, osim obuhvata zahvata, dati i financijski okvir koji u dogovoru s našim osnivačem, Primorsko-goranskom županijom, moramo osigurati. Sve te aktivnosti poduzimamo s namjerom da 2020. godine prostor skloništa 37 i 37a bude otvoren za naše posjetitelje u svoj svojoj autentičnosti koja ga čini posebno zanimljivim.

'Špijuni' koje poznajemo

– Župan Komadina bio je neko vrijeme naša pričuva a njegov angažman bio je velik kad je riječ o pridavanju važnosti i podršci Centru, a naš pričuvni djelatnik bio je i redatelj Bernardin Modrić kojemu su poznate naše aktivnosti. To mu iskustvo svakako koristi i prilikom snimanja filmova o Domovinskom ratu.

P1904MG14

Ima jedna anegdota vezano za fotografa Peru Lovrovića koji mi je ispričao kako je jedan dan šetajući gradom pitao pojedine ljude je li znaju gdje je smješten Centar 985. Nitko mu nije znao reći, a sam se potom pohvalio kako ni on nikome nije otkrio gdje se centar nalazi, priča načelnik Centra Branko Ljubanović.

Županova inicijativa

Na upit o djelovanju župana Zlatka Komadine u Centru za vrijeme Domovinskog rata od glasnogovornice Ermine Duraj dobili smo ove podatke:

– Župan je za vrijeme rata bio mladi inženjer zadužen za održavanje elektro i drugih instalacija i postrojenja na ratištu u Lici. Bio je na terenu cijelo vrijeme. Njegova je bila zamisao da se prostor u kojem je bio smješten Županijski krizni centar uredi u Spomen sobu Domovinskog rata i da se podzemni dio otvori za građanstvo.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.