Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 12° 2
Sutra: 12° 12° 2
22. listopada 2018.
Projekt Gornji Jadran

RIJEKA - VELEGRAD OD 400 TISUĆA LJUDI Kako su stručnjaci Ekonomskog instituta '70-ih vidjeli Rijeku u novom mileniju

foto: screenshot
foto: screenshot
Autor:
Objavljeno: 6. listopad 2018. u 11:49 2018-10-06T11:49:00+02:00

Godine 1950. Rijeka je imala 71.250 stanovnika, dok je 1970. godine, u vrijeme kad su planovi rađeni, taj broj iznosio 141 tisuću. U demografskom smislu, bilo je to zlatno doba Rijeke, a tadašnji stručnjaci očito su vjerovali da će daljnji razvoj biti nezaustavljiv.

Početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća deset stručnjaka riječkog Ekonomskog instituta i najmanje stotinu anketara godinu dana radilo je na Studiji ekonomsko-društvenog razvoja Rijeke, koji je trebao pretpostaviti kako će u 2000. godini izgledati Grad Rijeka. Ova studija bio je dio projekta "Gornji Jadran", najvažnijeg dokumenta prostornog planiranja toga vremena. Projekt Gornji Jadran sadržavao je nacrte prostornog planiranja na području cijele današnje Primorsko-goranske županije i šire, s detaljnim prostornim planovima Crikvenice, Glavotok a(Krk), Malog Lošinja, kao i Strategijski razvojni plan otoka Krka.

Ono što je iz današnje perspektive zanimljivo vidjeti jesu prognoze stručnjaka koji su imali za zadatak pretpostaviti kako će 200. godine izgledati i od čega će živjeti Rijeka.

Za početak, valja reći da su stručnjaci prognozirali da će Rijeka 2000. godine imati čak 400 tisuća stanovnika, tri puta više nego što je imala 1972. godine, kad su u Novom listu objavljeni detalji Studije ekonomsko-društvenog razvoja Rijeke. Naknadna, današnja pamet ovu prognozu će, dakako, ocijeniti preoptimističnom i nerealnom, ali stručnjaci koji su radili na "Rijeci budućnosti" imali su razloga za takav optimizam.

Naime, od 1950 godine do 1970. godine u Rijeci se broj stanovništva poduplao. Godine 1950. Rijeka je imala 71.250 stanovnika, dok je 1970. godine, u vrijeme kad su planovi rađeni, taj broj iznosio 141 tisuću. U demografskom smislu, bilo je to zlatno doba Rijeke, a tadašnji stručnjaci očito su vjerovali da će daljnji razvoj biti nezaustavljiv. Stoga su imali temelja pretpostaviti da će se broj stanovnika Rijeke do početka novog milenija utrostručiti.

rijeka1 2000

Dakako, to se nije dogodilo. Naprotiv, današnja Rijeka, koja ima oko 125 tisuća stanovnika, po broju ljudi koji u njoj žive manja je od Rijeke iz 1970. godine, kad je u gradu živjelo 141 tisuću ljudi. Dakako, treba imati na umu promijenjene administrativne granice Rijeke, ali poanta leži u činjenici da su stručnjaci s početka sedamdesetih godina debelo pogriješili, vjerujući da će se riječki progres nastaviti tempom još bržim od dotadašnjeg. To se, na žalost, nije dogodilo.

Prognozirajući od čega će živjeti Rijeka u novom mileniju, stručnjaci Ekonomskog instituta naveli su da će najveći broj radnika zapošljavati industrija, grana privrede, pisali su, "koja raspolaže s najvrjednijim potencijalnima osnovnih sredstava u Rijeci".

- More će, kao prirodni resurs i nadalje biti presudno za razvoj riječke industrije, koju karakteriziraju pomorski promet, brodogradnja, metalna industrija i lučke djelatnosti, drugim riječima - pomorska orijentacija, stoji zapisano u jednom broju našeg lista iz 1972. godine, u članku čiji je predmet bila studija Ekonomskog instituta i projekt Gornji Jadran.

treci

U sljedećih deset godina, pisala je tada kolegica Smiljana Šunde, "planira se gradnja termoelektrane I i II u Urinju, a ona će koristiti otpadno, teško ulje rafinerije i koksarski plin iz koksare u Bakru".

- Razvoj petrokemijske industrije spominje se i u srednjoročnom planu Rijeke pa je već poznato kako se planira izgradnja naftnog terminala u Omišlju na Krku i produktovoda do Rupa, kojim bi se opskrbljivao najveći potrošač proizvoda riječke rafinerije - SR Slovenija. No, teško da će nešto od toga biti brzo izgrađeno obzirom da nema sredstava. Do kraja 1975. godine mogla bi se eventualno izgraditi nužna postrojenja vezana uz premještanje rafinerije s Mlake u Urinj, pisala je kolegica Šunde.

rijeka razgl

U to vrijeme, naime, planirano je iseljenje više industrijskih postrojenja u prigradsko područje. Danas je jasno da su stručnjaci Ekonomskog instituta potpuno podbacili, ali ne treba im preoštro suditi, jer ratna, a potom i privatizacijska pustošenja stručnjaci Ekonomskog instituta teško su mogli predvidjeti.

Kako bilo, danas je Rijeka gotovo ostala bez industrije, koja je prije 50 godina smatrana okosnicom riječkog progresa. Industrije, dakle, jedva da ima, a slično stvari stoje i sa progresom Rijeke.

RI

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka