Projekt »Claustra«

Putujuća povijesna izložba: Ostavština starih Rimljana skrivena i na području Klane

Andrej Petrak

Foto D. Škomrlj

Foto D. Škomrlj



KLANA  Putujuća izložba »Claustra – skrivena ostavština starih Rimljana«, nakon Rijeke i Opatije, stigla je u Klanu, gdje će je u tamošnjoj kino-dvorani biti moguće razgledati sve do 23. kolovoza. Na izložbi, u kojoj će nakon Klanjaca u rujnu moći uživati Ljubljančani, mogu se vidjeti digitalne rekonstrukcije, zemljovidi i različite ilustracije koje pričaju priču o skrivenoj ostavštini starih Rimljana i upoznaju posjetitelje s kulturnom baštinom izuzetne važnosti. Autori izložbe su Jure Kusetič i Tina Lah, a oblikovanje potpisuje Petikat. Posjetiteljima su ispričali priču o Claustri Alpium Iuliarum, najvećem građevinskom i vojno-obrambenom sustavu kasnorimskih zidina, utvrda, cesta i postaja, izgrađenom u 4. stoljeću zbog obrane Rimskog carstva od upada barbara. Sustav se proteže od Rijeke,  točnije Principija, Kalvarije i kanjona Rječine, preko Jelenja, Klane i Prezida u Hrvatskoj, kroz Sloveniju i austrijsku Korušku do Čedada u Italiji. Što se tiče klanjskog područja, u blizini Studene i Klane nalazi se obrambeni zid s tri kule približne dužine 5.380 metara. Zajedno s kanjonom rijeke Rječine i dijelom zida u Rijeci, čini dvadesetak kilometara dugu neprekidnu obrambenu liniju. 


Veliki interes mještana


Otvorenje izložbe u Klani izazvalo je veliko zanimanje mještana, koji su se okupili u izuzetno velikom broju. Načelnik Matija Laginja čestitao je organizatorima na odlično upriličenoj izložbi, koja posjetitelje na zanimljiv način podučava o povijesti njihova kraja. Ništa manje nije vladalo zanimanje za predavanje o Claustri, koje su nakon otvorenja, u staroj vijećnici održali arheolozi Ana Golja i Josip Višnjić. Kako se moglo čuti, Claustra se spominje u 50 antičkih tekstova, no ne zna se tko je dao naredbu da se sagradi ovaj sustav više odvojenih obrambenih bedema, kao ni tko je odlučio da se ovaj sustav raspusti. 



Lokalnim zajednicama pomaže se na uspostavljanju režima zaštite i opsega zaštićenih područja, što je potrebno za prostorno planiranje i očuvanje kulturnih izvora. Istovremeno se odvija osvješćivanje lokalnog stanovništva, prvenstveno najmlađih u osnovnim i srednjim školama, s ciljem edukacije u duhu održivog razvoja, zaštite kulturne baštine, prekograničnog povezivanja i zajedničkog kulturnog identiteta prostora.





U 3. je stoljeću preko granica rimskog imperija počeo upadati značajan broj barbarskih plemena. Moć do tada nepobjedivog imperija polako je opala i nastupio je početak njegova kraja. Budući da nisu bile ugrožene samo njegove vanjske štićene granice, odnosno limes, nego su vojske već prodirale duboko u Rimsko carstvo, vojni su stratezi zaključili da imperij treba zaštititi u unutrašnjosti. Započeli su utvrđivati sve putove koji su vodili prema srcu carstva, Rimu. Jedno od najvažnijih područja provala u sjeveroistočnu Italiju bio je prostor današnjih Julijskih Alpa u Sloveniji i Kvarnerskog zaljeva na području Hrvatske. Na tom je prostoru, najkasnije početkom 4. stoljeća, izgrađen obrambeni sustav koji je štitio ulaz na Apeninski poluotok, koji se u antičkim izvorima spominje kao prepreka Julijskih Alpa ili Claustra Alpium Iuliarum. Claustra je prestala djelovati početkom 5. stoljeća, u vrijeme kad Zapadno Rimsko carstvo više nije bilo toliko jako može upravljati ovako kompleksnim sustavom.


Prekogranični projekt


 Organizator izložbe je Primorsko-goranska županija u okviru projekta »Claustra – Kameni branici Rimskog carstva«, sufinanciranog iz programa europske teritorijalne suradnje – operativnog programa Slovenija-Hrvatska 2007-2013. Ciljevi projekta su revitalizacija povijesnog obrambenog sustava Claustra Alpium Iuliarum na području Hrvatske i Slovenije, odnosno prepoznavanje, zaštita, očuvanje i predstavljanje zajedničke kulturne baštine u pograničnom području te osvješćivanje kulturnog identiteta na lokalnoj razini kako bi se isti stavio u funkciju turističke privlačnosti i gospodarskog razvoja. Projekt »Claustra« započeo je u siječnju 2014., a traje do rujna ove godine. Vodeći partner u projektu je Zavod za zaštitu kulturne baštine Slovenije, dok su ostali partneri Narodni muzej Slovenije, Hrvatski restauratorski zavod, Udruga Žmergo i PGŽ.


Projekt »Claustra« omogućio je izvođenje zajedničkih preventivnih istraživanja na nepristupačnom šumovitom terenu i usklađivanje konzervatorskih polazišta, a u nastavku je predviđen zajednički rad na evidentiranju, dokumentiranju, valorizaciji, registraciji, zaštiti i predstavljanju javnosti ovog jedinstvenog sustava.