Incident na Filozofskom

Profesorici na koju su pala vrata utvrđene nove ozljede. No to nije prva nezgoda u Kampusu…

Ingrid Šestan Kučić

Foto S. Drechsler

Foto S. Drechsler

Prema riječima dekanice Akademije izv. prof. mr. art. Letricije Linardić rendgenska je snimka pokazala da je njena kolegica zadobila čak četiri prijeloma rebara dok su joj tri kralješka napukla



RIJEKA Zaposlenica Akademije primijenjenih umjetnosti na koju su u srijedu pala teška staklena vrata u kantini Filozofskog fakulteta zadobila je teške i ozbiljne ozljede. Prema riječima dekanice Akademije izv. prof. mr. art. Letricije Linardić rendgenska je snimka pokazala da je njena kolegica zadobila čak četiri prijeloma rebara dok su joj tri kralješka napukla.


– Radi se o nastavnici Akademije, docentici znanosti, koja je zajedno s kolegicom sjedila u kantini Filozofskog fakulteta i iako je uspjela izmaknuti glavu teški metalni dio vrata pao joj je preko donjeg dijela leđa. U prvom se trenutku uopće nije mogla micati, a kada je stigla hitna pomoć imobilizirali su je. Rendgenska je snimka pokazala da se radi o teškim ozljedama i sigurno će se jako dugo oporavljati. U teškom je stanju i kaže da se osjeća kao da ju je autobus udario. Razlog zbog kojeg je izmaknula glavu bilo je pravovremeno upozorenje njezine kolegice koja je vidjela da vrata padaju i povikala »Pazi!«, kaže dekanica.


Tehnički nedostaci 


Nesretna je profesorica i dalje hospitalizirana. S činjenicom da je unesrećena u stanju šoka, slaže se i rektor riječkog Sveučilišta prof. dr. Pero Lučin koji najavljuje da je Sveučilište spremno reagirati protiv svih koji snose odgovornost za pad teških staklenih vrata, ali tek nakon što se nalazom inspekcije na radu utvrdi razlog ispadanja vrata. Ono što je do sada uviđaj inspektora zaštite na radu, kao i ostalih pozvanih stručnjaka pokazao jest da su na unesrećenu profesoricu pala čak 250 kg teška vrata koja nisu bila dobro montirana.




Prema riječima ravnatelja Studentskog centra Rijeka, Dinka Jurjevića, pronađeni su tehnički nedostaci, a najvjerojatnije je pad vrata uzrokovan problemima nastalim tijekom njihove montaže.


Foto S. Drechsler


Foto S. Drechsler



– Pretpostavljamo da je problem bio u projektiranju ili samoj izvedbi. Radi se o kliznim staklenim vratima koja vode na terasu, a uviđajem je otkriveno da donja vodilica vrata nije bila na temeljima, već je bila u zraku. Neprestanim korištenjem vrata vodilica se deformirala i došlo je do njihovog ispadanja. Kada je Filozofski fakultet zatvorio južni ulaz zgrade studenti koji autobusom dolaze na predavanja počeli su upravo taj ulaz kroz kafić koristiti kao ulaz u zgradu i to češće korištenje spornih vrata dodatno je doprinijelo deformitetu. Prvotno se mislilo da je do ispadanja došlo zbog neadekvatnog rukovanja konobara, međutim da su vrata bila montirana kako treba bila bi potrebna snaga troje ljudi da ih pomaknu iz ležišta. Konobar koji je pokušao zatvoriti vrata tek je posljednji u nizu tih događanja, kaže Jurjević.


Dosadašnji pregled pokazao je i da montaža gornje vodilice nije bila po propisu, jer kako objašnjava Jurjević, vrata su svega pet milimetara ulazila u vodilicu, što je upola manje od propisanih deset milimetara. Iako se nesreća koja je mogla završiti tragedijom dogodila u prostorima kafića kojim upravlja Studentski centar samo održavanje tog prostora u nadležnosti je Kampusa. Međutim, Jurjević ističe kako se velik broj ljudi angažirao oko utvrđivanja razloga nesreće, jer postoji mogućnost da u objektima Kampusa ima još takvih vrata ili sličnih potencijalno opasnih skrivenih mana gradnje koje se na objektima u Kampusu već godinama otkrivaju.


– Do sada smo imali niz nezgoda na Kampusu, ali ni jedna nije imala posljedicu poput ove. Ovo je najozbiljniji događaj prouzročen nestručnim radom. Padali su nam dijelovi krova, fasade i pucala stakla, međutim iako je bilo potencijalnih prilika da se nešto dogodi na sreću nije se dogodilo. Poduzeli smo niz mjera kao što je poseban protokol postupanja za vrijeme olujnog vjetra, rezali smo stabla za koja smo smatrali da mogu biti potencijalna opasnost, ograđivali objekte zbog povećanja sigurnosti i imamo službe koje obilaze i nadgledaju Kampus, međutim najveću potencijalnu opasnost predstavljaju velike fasadne i staklene površine. Ili je greška u projektu ili izvođaču radova ili, pak, nadzoru. Imali smo dobre, ali često i priučene majstore, a prilikom gradnje nadzor izvođenja radova trebao je biti prisutan 24 sata jer kada se nešto zatvori kasnije se više ne vidi unutra. Očito se radilo o neprimjerenoj gradnji za ovo područje, jer Kampus za vrijeme bure zbog gotovih fasadnih konstrukcija postaje općenito opasan. Nema do čvrstog betonskog zida, navodi Jurjević.


Učestali problemi 


Područje Kampusa obuhvaća sto četvornih metara prostora, a taj prostor već osam godina zadaje glavobolju Sveučilištu, jer od same izgradnje objekata neprestano se javljaju problemi. Nepregledan niz potencijalno opasnih događaja do sada se uz padanje fasade, pucanja nebrojenih stakala, odnosio i na propadanje liftova, a samom pukom srećom izbjegnuta je tragedija. Koliko se toga u posljednjih osam godina na Kampusu raspalo, rektor Lučin, kaže da je teško reći, jer takvi se događaji stalno ponavljaju i upravo zbog svega što je Sveučilište s izvođačima radova i nadzorom do sada prošlo morao se angažirati i vanjski odvjetnik.


– Koliko je na sanaciju i oporavak do sada utrošeno teško je reći. Najgore je vjerojatno bilo sa zgradom Sveučilišnih odjela koju smo preuzeli nedovršenu. No, da nismo to učinili još u nju ne bismo uselili. Samo na dovršetak radova i uklanjanje nedostataka tog objekta utrošeno je cirka osam milijuna kuna. Očito je da sigurnost i zaštita postaju ozbiljan organizacijski problem. Zbog propusta u konstrukciji, ali i zbog potrebe održavanja objekata očito je da ćemo morati osnovati posebnu službu koja će se baviti pitanjem sigurnosti stoga ću to predložiti novoj rektorici, navodi rektor Lučin.


Po završetku inspekcijskog nalaza Sveučilište će reagirati protiv svih koji bi mogli biti odgovorni za posljednji incident koji je rezultirao nesrećom. Zgradu Filozofskog fakulteta, vrijednu 158 mil. kuna, gradila je splitska tvrtka Lavčević, a nadzor je obavljao Rijekaprojekt Inženjering.