Neobična posjeta

Priča o divljoj svinji koja je zalutala na Turnić: Vepar jeo jabuku iz ruke veterinara

Ljiljana Hlača

Foto: Vedran Karuza

Foto: Vedran Karuza

Kako je vepar došao do Turnića, gdje je prešao zaobilaznicu, je li riječ o jedinki othranjenoj u blizini čovjeka, ostaju otvorena pitanja



RIJEKA – Nesvakidašnji posjet divlje svinje koja je sredinom tjedna došetala do Turnića odnosno do Ulice Antuna Kosića Rika kod kućnog broja 3 i sve učestaliji pozivi građana koji u svojim kvartovima viđaju ovu divljač povlače pitanje – zašto je divlja svinja postala sve češći gost riječkih naselja?


– »Vepi« s Turnića bio je dobar, kaže za njega od milja Milka Mijanović, veterinarka iz Veterinarske stanice Rijeka, koja je sudjelovala u akciji njegovog vraćanja u prirodno stanište.


Jeo je jabuku iz ruke, nije se opirao kada je došla policija i stavila mu povodac oko njuške. Nije bio agresivan ni kada je ušao u kombi ni tijekom vožnje do šume u Kastvu, gdje je na kraju i pušten.


Porast predatora




– Ne znamo kako je došao do Turnića, kako je prešao zaobilaznicu. Vjerojatno postoji neki put. No, čini se da je ova jedinka (riječ je o mladoj životinji) naviknuta na čovjeka, pa možda čak i da je othranjena u njegovoj blizini. Ljudi danas svašta drže, možda je bio i nečiji ljubimac. Ovo je prvi put da sam takvo što doživjela. Znamo da ove životinje ima u Viškovu, no tamo nailazimo samo na lešine, ali da je divlja svinja došla tako blizu grada – to je vrlo, vrlo neobično, kaže Mijanović, koja smatra da razlog sve češćeg posjeta ove divljači naseljima leži u našoj pretjeranoj izgradnji.


– Pa vidite, koliko se toga izgradilo, brze ceste, zgrade. Smatram da je divljač dezorijentirana te da su njezini prirodni koridori presječeni, dodala je.Slično smatraju i u Lovačkom savezu Primorsko-goranske županije koji u posljednje tri godine sve više zaprima razne dojave o divljim svinjama. Ali dodaju da uzrok nije samo u tome.

– Uzroci ovakvih pojava mogu biti različiti – nedostatak hrane, migracije i porast populacije predatora kao što su vukovi i čagljevi, koji onda potiskuju divlju svinju na rubove njezinog pravog staništa, navodi Bojan Marković iz Lovačkog saveza PGŽ-a.


Dodaje da su ove životinje uznemirene i zbog sve popularnijih adrenalinskih sportova, primjerice enduro vožnje (vožnja motora po šumskim putevima). Nadalje, velika je greška ako se ta životinja hrani kao mladunče jer kada naraste može raditi probleme. Divlju svinju mogu privući i poljoprivredne površine kojih je sve više a koje ljudi ne ograđuju, a trebali bi. U prigradskim naseljima neadekvatno zbrinuti otpad može također biti uzrok njenog dolaska među kuće, jer divlja svinja jede sve.



Osim ovotjednog »posjeta« Turniću, divlje svinje posljednjih tjedana »hodočaste« i druga riječka naselja. Naš list prošlog je tjedna pisao o strahu u kojem žive mještani Sušačke Drage. Tamo se divlje savinje spuštaju s Kukuljanova. – Iza naših kuća prava je šuma, a zbog gradnje Industrijske zone nešto se dogodilo s njihovim staništem, izjavila je tada za naš list Ivana Kalčić Kuhač iz Drage.



Lovački odstrel


– Mi obično kažemo da su one došle k nama ali zapravo mi smo došli k njima, dalje smatra naš sugovornik.Krmača može okotiti i do 12 praščića, spolno su zreli s devet mjeseci starosti, a dožive i 25 godina. Lovačka društva za svoje lovno područje određuju količinu za odstrel, i to temeljem dokumenta odnosno vodnogospodarske osnove Ministarstva poljoprivrede.

A količina odstrela ove se godine, i da se htjela, nije mogla mijenjati zbog činjenice da smo imali tehničku vladu, navode u Lovačkom savezu. Smatraju da se u rješavanje ovog problema, uz lovačka društva, moraju uključiti i jedinice lokalne samouprave.