HOK

Obrtnici u PGŽ zadovoljni: Zakon o obrtu osnažit će obrtništvo i gospodarstvo

Biljana Savić

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

HOK je naglašavao značaj područja strukovnog obrazovanja, pa su izmjene Zakona o obrtu potvrdile nastojanja o potrebnom snažnijem utjecaju gospodarstva na obrazovanje za obrtnička zanimanja



RIJEKA – Najavljene izmjene Zakona o obrtu posebno će utjecati na područje strukovnog obrazovanja, i to nas jako veseli, kazao je novinarima potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) i predsjednik Obrtničke komore Primorsko-goranske županije Dalibor Kratohvil, podsjetivši na to da je Vlada RH prošloga tjedna uputila u saborsku proceduru izmjene i dopune Zakona o obrtu.


Prekinuta veza


– Ovaj Zakon je temelj za poslovanje svih naših članova obrtnika, pa je tijekom posljednjih dviju godina, otkako traje izrada nacrta, HOK nastojao primjedbama i prijedlozima utjecati na njega s ciljem unapređenja položaja obrtništva.


HOK je osobito naglašavao značaj područja strukovnog obrazovanja, nastojeći ishoditi njegovu kvalitetniju provedbu, kazao je Kratohvil, ocijenivši da su dugo očekivane izmjene Zakona o obrtu potvrdile opravdana nastojanja HOK-a o potrebnom snažnijem utjecaju gospodarstva na obrazovanje za obrtnička zanimanja.




– Zakon o obrtu iz 2013. godine naglo je narušio i djelomično prekinuo vezu između gospodarstva, svijeta rada i strukovnog obrazovanja. Važno je da će ove izmjene donijeti opće dobro za djecu i razvoj države i gospodarstva i da su saborski zastupnici konačno shvatili koliko je to važno za razvoj gospodarstva i obrtništva naše zemlje.


Pokazalo se da nije dobro umanjiti ulogu gospodarstva u strukovnom obrazovanju, a Hrvatska je to, nažalost, naučila na teži način, kroz pokušaj marginalizacije utjecaja tijela nadležnih za ovo područje.


Izmjene koje su pred nama osnažit će hrvatsko obrtništvo i gospodarstvo u cjelini. Drago nam je da je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta na čelu s ministrom Horvatom i njegovim najbližim suradnicima prepoznalo svoju ulogu i odgovornost u području strukovnog obrazovanja, kazao je Kratohvil.


Pojasnio je da će gospodarstvo izmjenama i dopunama Zakona o obrtu više utjecati na oblikovanje okvira obrazovanja za obrtnička zanimanja i poslovanja obrtnika. Propisanim izmjenama ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta davat će suglasnost na plan strukture upisa učenika u obrazovanje za obrtnička zanimanja.



Na taj način se osigurava neposredan utjecaj gospodarskog sektora na strukturu upisa. Kratohvil je najavio da će, izuzev davanja suglasnosti na upise, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta izrađivati strukovni kurikulum za obrtnička zanimanja, koji je do sad donosio ministar nadležan za obrazovanje.


Važni mentori


– Ova odredba je vrlo važna, jer se isključivo na ovaj način osigurava usklađenost kvalifikacija s potrebama gospodarstva i tržišta rada, a isto je praksa u većini europskih zemalja čija su gospodarstva primjer dobre prakse.


U obrazovanju za obrtnička zanimanja, jedna od najvažnijih karika kvalitetnog obrazovanja su mentori iz gospodarstva – bez njih nema naukovanja. Da bi uspješan poduzetnik postao mentor, potrebno je proći edukaciju.


Izmjene Zakona izradu programa edukacije mentora daju Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, a samu provedbu komorama. Provedbu ispita stečenih kompetencija mentora provodit će HOK.


Zakon iz 2013. godine izradu programa prepustio je Ministarstvu znanosti i obrazovanja, koji ga je donio tek 2016. godine, a propisivao je da se mentor iz gospodarstva mora godinu dana osposobljavati na visokom učilištu.


Na taj način se izgubio veliki broj mjesta za naukovanje, najavio je predsjednik Obrtničke komore PGŽ-a.


Najavio je i to da će evidenciju i verifikaciju ugovora o naukovanju voditi Hrvatska obrtnička komora putem interaktivne aplikacije e-Naukovanje ministarstva nadležnog za obrt.


– HOK će kroz svoje područne komore povezati učenike i poduzetnike koji su voljni provoditi naukovanje te neposredno pružiti pomoć učenicima, obrtnicima i pravnim osobama u procesu sklapanja ugovora o naukovanju i vođenja evidencije. Sami učenici – budući obrtnici se tako odmah susreću s institucijom koja štiti obrtničke interese.


Pomoćnički postaje naučnički ispit


Jedna od najvažnijih izmjena tiče se pomoćničkog ispita koji se preimenuje u naučnički ispit. Naučnički ispit je ispit na kojem učenik mora dokazati praktične vještine i znanja kroz vanjsko vrednovanje pred neovisnim povjerenstvom, a ime ispita se mijenja kako bi se utjecalo na dosadašnju pogrešnu percepciju niže vrijednosti ispita.


Novost je i to da će svim osobama koje imaju odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje biti omogućena registracija obrta za koji je propisan majstorski ispit, a bez polaganja majstorskog ispita ako imaju najmanje 15 godina radnog iskustva na tim poslovima.


Također produljuje se mogućnost obavljanja sezonskog obrta, sa šest na devet mjeseci te sezonski obrt više neće biti ograničen na određene djelatnosti, već će se sve djelatnosti moći obavljati kroz sezonski obrt, najavio je Dalibor Kratohvil.