RIJEKA – Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel sa zamjenicima Nikolom Ivanišem i Markom Filipovićem te predsjednikom Gradskog vijeća Rijeke Andrejem Poropatom obišao je Psihijatrijsku bolnicu Lopača, u kojoj su nedavno završeni radovi na sanaciji i preuređenju prostorija uništenih u požaru 17. kolovoza 2018. godine. Tada je, naime, Psihijatrijska bolnica Lopača pretrpjela znatnu materijalnu štetu.

Požar je zahvatio dio glavne zgrade bolnice, odnosno dva odjela, od kojih je jedan bio devastiran u potpunosti. Radovi na obnovi započeli su u svibnju i završeni su u prosincu 2019. godine. Kako je istaknuto prilikom obilaska, u sklopu radova, nakon raščišćavanja zgarišta, opožareni su dijelovi bili privremeno zatvoreni kako bi se spriječila daljnja devastacija, a u međuvremenu je izrađen elaborat statike zgrade te izrađen troškovnik obnove.

Tijekom sanacije, u potpunosti su sanirani zidovi, postavljene nove podne obloge, obnovljen dio fasade. Zamijenjene su instalacije grijanja, vodovodne i elektroinstalacije te postavljen novi sustav vatrodojave. Obnovljene su i opremljene kupaonica i sanitarni čvorovi, blagovaona, ambulanta i soba liječnika.

Nabavljena su 22 nova kreveta, noćni ormarići te pripadajući namještaj, a novouređene prostorije organizirane su na način da ponude veću kvalitetu i komfor pacijentima ustanove. Ukupna vrijednost sanacije iznosi 4.237.089 kuna.

Od toga je policom osiguranja kod Croatia osiguranja pokriveno oko 60 posto ukupne investicije, točnije 2.214.000 kuna, dok su ostatak osigurali Primorsko goranska županija s pola milijuna kuna, Ministarstvo zdravstva sa 150 tisuća kuna, Psihijatrijska bolnica Lopača iz vlastitih sredstava (173.089 kuna) te Grad Rijeka s 1,2 milijuna kuna.

U pratnji gradonačelnika Obersnela, u obilasku obnovljenih dijelova bolnice bili su i pročelnica Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke Karla Mušković, ravnatelj Psihijatrijske bolnice Lopača Neven Ivanović, pomoćnik ravnatelja za sestrinstvo Marinko Cvitkušić te pomoćnica ravnatelja za kvalitetu Vesna Pasković. Ravnatelj bolnice Neven Ivanović zahvalio je svima koji su financijski pomogli obnovu i sanaciju bolnice, kao i projektantima te izvođaču Barić gradnji.

– Prije obnove na tom su odjelu bila 33 kreveta, a sada je broj kreveta smanjen čime je povećan standard i kvaliteta usluge, prvenstveno za pacijente, ali i liječnike. Obnovljen je drugi i dijelom treći kat, koji je već useljen, a dijelom su sanirane i prostorije prvog kata i prizemlja koje su također stradale prilikom gašenja.

Program obuhvaća stacionarno (165 kreveta), ambulantno liječenje i rehabilitaciju osoba oboljelih od raznih duševnih bolesti, u prvom redu iz Primorsko-goranske županije, ali i iz drugih dijelova Hrvatske.

Bolnica ima u okviru kapaciteta ugovoreno 50 kreveta s HZZO-om za liječenje kroničnih bolesti od čega deset kreveta za adolescente. Bolnica pruža i uslugu smještaja za 20 osoba s intelektualnim i mentalnim oštećenjem, kazao je Ivanović.

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel izrazio je zadovoljstvo obnovom, ali je, također, izrazio žalost što je prilikom požara jedna osoba stradala, međutim, dodao je, zahvaljujući požrtvovanoj i pravovremenoj intervenciji djelatnika bolnice ostali pacijenti uspješno su evakuirani.

– Ministarstvo zdravstva unatoč velikim obećanjima koja su dana na licu mjesta kada su bolnicu neposredno nakon požara posjetili premijer Plenković i ministar Kujundžić »proslavilo« se sa svega 150 tisuća kuna pomoći. Treba podsjetiti kako je 90-ih godina ova bolnica trebala biti zatvorena, ali je brigu o njoj preuzeo Grad Rijeka i time spasio rad bolnice na dobrobit pacijenata, a spašena su i radna mjesta djelatnika.

Godine 2001. Grad je konačno dobio status osnivača, a kasnije je izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti određeno da i jedinice lokalne i regionalne samouprave mogu biti osnivači specijalnih bolnica.

Iako je zakonom određeno da se iz poreznih prihoda, koje izdvajaju svi porezni obveznici, dio novaca vraća prema zdravstvenim ustanovama, Županija koja ta sredstva dobiva smatra da se to odnosi samo na županijske ustanove.

Ministarstvo smatra da ne treba donositi posebnu odluku kojom bi ta sredstva dobivao i Grad Rijeka, pa je ova bolnica jedina specijalna bolnica u vlasništvu jedinice lokalne samouprave koja ne dobiva decentralizirana sredstva.

To je velika nepravda koju smo kroz brojne razgovore pokušali riješiti, ali jedni prebacuju odgovor na druge, pa ćemo na žalost vjerojatno pokrenuti zaštitu naših prava putem suda, jer Lopača ima pravo na ta sredstva.

To nije pitanje principa, to je pitanje standarda bolnice, standarda pacijenata i djelatnika, kazao je Obersnel.

Na pitanje novinara što je s pristupnom cestom Grohovo-Lopača, koja je već godinama uništena zbog klizišta i nije u prometu, Obersnel je kazao kako se pokušavaju pronaći rješenja jer je cesta izgrađena na području klizišta, obim štete je veliki, nema je smisla obnavljati jer bi se ponovno mogla urušiti, a obnova bi zahtijevala velika investicijska ulaganja.

Istražujemo mogućnost izgradnje ceste drugom trasom, što također zahtjeva znatna financijska sredstva, ali prije toga moramo riješiti imovinsko-pravne odnose, kazao je Obersnel.

Lani Grad Rijeka izdvojio preko 8 milijuna kuna

Grad Rijeka za rad ustanove i za pokriće dijela troškova smještaja pacijenata u Psihijatrijskoj bolnici Lopača koji ta prava ostvaruju temeljem odluke o socijalnoj skrbi godišnje izdvaja između šest i sedam milijuna kuna. U prošloj godini Grad Rijeka je PB Lopača izdvojio 8.276.016,79 kuna.

Od toga, Grad Rijeka je u 2019. godini financirao dio materijalnih troškova Psihijatrijske bolnice Lopača (sufinanciranje plaća zaposlenih, dijela tekućih troškova, troškova hrane, lijekova, energije itd.) s iznosom 5.164.200 kuna.

Uz to, putem svog socijalnog programa, Grad Rijeka sufinancira troškove smještaja i liječenja za četrdesetak korisnika, za što je u 2019. godini izdvojeno 1.911.816,79 kuna. U proteklih pet godina Grad Rijeka je za Psihijatrijsku bolnicu Lopača izdvojio više od 35,7 milijuna kuna. Osim od Grada Rijeke, Bolnica ostvaruje prihode od HZZO-a, Ministarstva zdravstva te od pruženih usluga korisnicima.