Svečana sjednica u povodu Dana sv. Vida

Obersnel: Ono nešto što Rijeka ima su Riječanke i Riječani, drugačiji, tvrdoglavi, kreativni, ljudi europske svijesti

Damir Cupać

Snimio Roni BRMALJ

Snimio Roni BRMALJ

Na tronu Rijeke – europske prijestolnice kulture su ljudi, Riječanke i Riječani, takvi kakvi jesmo, drugačiji, posebni, tvrdoglavi, kreativni i inovativni, ljudi europske svijesti, otvoreni, nenametljivi, tolerantni, gostoljubivi. To je ono nešto što Rijeka ima, poruka je gradonačelnika Vojka Obersnela



Titula luke različitosti, odnosno europske prijestolnice kulture 2020. godine, kao i priprema cijelog tog projekta, potaknula nas je da pogledamo oko sebe i u sebe i, makar i samozatajno, kažemo: Ima naša Rijeka – ima ono nešto… Projekt Europske prijestolnice kulture tek je na početku, iako su u njega ugrađeni sati i sati inovativnosti, kreativnosti i pozitivne energije. Znamo da je pravi posao tek pred nama jer ova titula nije samo stvar kulture, izjavio je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel na svečanoj sjednici Gradskog vijeća koja je održana u HNK Ivana pl. Zajca u povodu dana sv. Vida. Obersnel je dodao da je titula EPK stvar života grada u svim segmentima, a najviše u segmentu zajedništva u različitosti.



Grabar-Kitarović: Antifašističku baštinu čuvajmo s poštovanjem


Drugu godini zaredom svečanoj sjednici je nazočila hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. – S velikim zadovoljstvom sam se odazvala pozivu. Veselim se što mogu biti u mojoj Rijeci kojoj se uvijek rado vraćam. Rijeka ima veliku kulturnu i gospodarsku važnost za Hrvatsku i to je tako kroz cijelu povijest do danas. O tome svjedoči i tutula Eurospe prijestolnice kulture, čemu se posebno veselim i na čemu vam čestitam. Znam da ćete to iskoristiti i za promociju Rijeke, ali i Hrvatske. Što se tiče gospodarske tradicije, tu su brodogradnja, rafinerija, luka, ali i budući LNG terminal na Krku koji će omogućiti transport plina do Poljske i kvalitetnu opskrbu tim energentom srednje Europe u sklopu energetskog koridora Baltik-Jadran. Zbog svega toga je važno pristupiti gradnji nizinske pruge, poručila je. Ona je dodala da se osjećaju pozitivni trendovi u hrvatskom gospodarstvu, te je ocijenila da se oni moraju bolje iskoristiti. – Među važnim zadaćama je financijska i funkcionalna decentralizacija. Jednako tako treba postići suglasje oko kurikularne reforme. Idejnih i svjetonazorskih razlika će biti, ali potreban je dijalog jer moramo osigurati bolju budućnost za našu djecu. Da ne bi ostali bez ljudi, unatoč prirodnim ljepotama kojima se svi dive. Nemamo vremena za gubljenje i zato je neophodna politička stabilnost, uvjerena je Grabar-Kitarović. Ona je naglasila važnost antifašističke tradicije.– Antifašizam je izuzetno važna povijesna baština, posebno u Rijeci koja je prva osjetila što je to fašizam. Tu baštinu čuvajmo s poštovanjem. Riječani su domoljublje pokazali i u Domovinskom ratu, poručila je Grabar-Kitarović, zaključivši da je Rijeka pred velikim razvojnim iskoracima, da je riječ o gradu koji ima dobru budućnost.


Novi poticaj


– Odnos prema različitosti, to uvažavanje i prihvaćanje, taj europski duh po kojem volimo čuti druge i dijeliti s drugima, donio je Rijeci titulu Europske prijestolnice kulture 2020. Bilo mi je drago ovih dana čitati i poruku našeg nadbiskupa Devčića koji kaže da smo svi pozvani stvarati zajedništvo i kulturu, zamišljati i izgrađivati svoj grad, društvo i državu u svakom dijelu našeg života i suživota. Titula europske prijestolnice kulture za nas znači novi poticaj razvoju; znači urbanu obnovu, novu vidljivost na europskoj karti, veću društvenu povezanost. Rijeku kao luku različitosti čine ljudi, oni koji ovdje žive od rođenja, oni koji u njega dolaze i koji ga biraju za život, oni koji kroz njega prolaze i upoznaju ga i oni koji u njemu prepoznaju identitet i vrijednosti koje žele razvijati. Na tronu Rijeke – europske prijestolnice kulture stoga su ljudi, Riječanke i Riječani, takvi kakvi jesmo, drugačiji, posebni, tvrdoglavi, kreativni i inovativni, ljudi europske svijesti, otvoreni, nenametljivi, tolerantni, gostoljubivi. To je ono nešto što Rijeka ima, naglasio je Obersnel. On je izrazio i nezadovoljstvo (ne)suradnjom s državnom vlašću.





– Grad je osigurao zemljište, projekti su već odavno napravljeni, izdana je i građevinska dozvola za prvu faze gradnje, a nova riječka sveučilišna bolnica se ne gradi. Objašnjenja, barem racionalnog, jednostavno nema. Zar netko još sumnja da Rijeci treba nova bolnica kada pogledamo zgrade i uvjete u kojima bolnica radi danas, zar netko sumnja da Rijeci treba nova bolnica kada svakoga dana slušamo o novim uspjesima vrhunskih riječkih medicinskih timova, zar je upitno da pacijenti koji u riječku bolnicu dolaze iz čak tri županije uz našu, trebaju imati ono što imaju pacijenti u Zagrebu, Gospiću, Zaboku. Naravno, ne čekajući da dobijemo pozitivan odgovor na sva ova pitanja, ulažemo u riječki KBC, rekao je Obersnel. Na kraj se osvrnuo na ignoriranje i revidiranje vrijednosti narodnooslobodilačke borbe i antifašizma.



Devčić: Svaka istinska kultura ima univerzalnu dimenziju


Riječki nadbiskup Ivan Devčić poručio je da se ovogodišnja proslava blagdana sv. Vida slavi pod dojmom izbora našega grada za hrvatsku Europsku prijestolnicu kulture. – Svi smo, u okviru svojih mogućnosti i kompetencija, pozvani iskoristiti tu jedinstvenu priliku za promoviranje našega grada i njegove kulturne baštine pred europskom i svjetskom javnošću. A vrlo značajan dio te baštine nosi kršćanski i svetački predznak. Svaka istinska kultura, bez obzira na svoj predznak i temeljno nadahnuće, ima u sebi univerzalnu dimenziju i poruku te kao takva zaslužuje biti čuvana i promovirana. U tom smislu uvjeren sam da će se i kršćanskoj kulturi ovoga grada u pripremnom razdoblju do 2020., kad će Rijeka stvarno biti hrvatska Europska prijestolnica kulture, posvetiti dolična pozornost, kako bi naša domaća i svjetska javnost mogla što bolje upoznati i taj dio naše baštine, kazao je Devčić. Dodao je da jedinstve prigodu iskoristiti za trajno unapređivanje kulture svakodnevnog življenja i ponašanja, za izgradnju kvalitetnih međuljudskih odnosa, za stvaranje ozračja uzajamna poštivanja i tolerancije, za međusobno prihvaćanje u različitosti stavova i svjetonazora, kao i za skladno ugrađivanje tih različitosti u zajedničku kuću koja se zove Rijeka i, još šire, domovina Hrvatska.


– Događa se to u godinama kada nas je migrantska kriza jasno podsjetila da je Europa temeljena na vrijednostima borbe protiv zla, mržnje i nasilja, na vrijednostima antifašizma. Kukaste križeve kao da ne primjećujemo, agresiju mladih zanemarujemo, na govor mržnje ne reagiramo. U Hrvatskoj možda ima takvih snaga, ali Rijeka se, još jednom kao prethodnica ili avangarda, dosljedno bori i odupire takvim stavovima. Jer Rijeka ima ono nešto. Ono nešto, posebnu energiju, znanje, trud i kreativnost imaju i večerašnji laureati, oni koji ovaj grad čine lukom različitosti, drugačijim gradom, zaključio je Obersnel.


Poruka mladima


Predsjednica Gradskog vijeća Dorotea Pešić Bukovac svoj je govor posvetila mladima zbog toga što su u Europi i Hrvatskoj porazni svi podaci koji se odnose na mlade, dodavši da se nad ovom temom moramo posebno zamisliti.



Sada je razdoblje novih šansi 


U ime ovogodišnjih gradskih laureata zahvalio se dobitnik nagrade za životno djelo Ante Simonić.– Budućnost je najlakše predvidjeti ako je stvaramo. Živimo u trenutku bremenitom brojnim izazovima. Ljudsko znanje se dvostručuje svakih pet godina, pa postojećem znanju uporabna vrijednost zastarijeva fascinantnom brzinom. Zato je stalna samo silna mijena, pa i dramatično aktualna Heraklitova poruka: Panta rei. Ali ne smijemo se bojati, jer baš sada je i razdoblje novih šansi, u kojima prije nabrojene osobitosti nude goleme prednosti, poručio je Simonić.Nagradu za životno djelo dobio je posmrtno Nikola Kraljić. Dobitnici Godišnje nagrade su Sveučilišna knjižnica, Udruga Bura Znanja, prof. dr. sc. Daniela Malnar, dr.sc. Julija Lozzi Barković, Bruno Lončarić, Kuglački klub »Mlaka«, doc. dr. sc. Gordana Nikolić. Dobitnici zlatne plakete »Grb Grada Rijeke« su Klinički bolnički centar Rijeka, Klinika za pedijatriju, prof. dr. sc. Pero Lučin, dr. sc. Ljubinka Toševa Karpowicz, prof. dr. sc. Renata Gržić, Nikola Kurti, Zajednica tehničke kulture Rijeka, Anton Škrobonja, te Amleto Vittorio Ballarini. Upravo protiv zadnjega laureata pobunili su se riječki antifašisti koji su pred svečanu sjednicu uzvanicima dijelili letke na kojima je pisalo »Fašizam nije različitost« i »Lipa pamti«.


– Ponosni smo što je Rijeka ponijela prestižnu titulu Europske prijestolnice kulture 2020. godine. Želim istaknuti da će svi mladi umjetnici i kreativci putem ovog mega-projekta dobiti nove prostore i nove programe u kulturi. No, to je projekt koji nadilazi kulturu i daje dodatni poticaj dolasku mladih ljudi u Rijeku. Svi navedeni napori Grada Rijeke i svih naših partnera nisu dostatni jer izostaju odluke i mjere vezane za mlade na državnoj razini. Svjedoci smo odnosa državne vlasti prema Reformi obrazovanja, kao i prema stipendiranju. Apeliramo da politika mora biti odgovorna, a ne sama sebi svrhom, treba donositi odluke bitne za ovu zemlju, a jedna od njih je i politika za mlade. Neka nam naš mladi zaštitnik sv. Vid bude trajni uzor i podsjetnik na problematiku mladih kojima treba pomoći svim sredstvima da budu ravnopravni dio naše urbane cjeline, poručila je Pešić Bukovac.