RIJEKA Definiranje političkog nasilja i odgovora na njega, zamišljanja mogućeg otpora i revanša, bila su tema na  panelu u Gradskoj vijećnici na kojem je sudjelovao riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, teoretičarka Judith Butler (Sveučilište Berkley, Kalifornija), Donatella Della Porta (Scuola Normale di Firenze), Astrid Deuber-Mankonsky (Ruth University Bochum), Peter Fenves (Northwestern University), Marc Crepon (Ecole Normale Superiore, Paris). Panel je moderirala Manuela Bojadzijev (Humboldt University).

Gradonačelnik je otvorio panel toplom dobrodošlicom, te je predstavio njegova viđenja političkog nasilja i otpora takvom nasilju.

Preispitujući efektivnost datih pravila i zakona vezanih za nasilje, Obersnel je istaknuo kako se boji da “nismo uspjeli još naći pravila koja će se takvima moći smatrati”.

– Kako bismo to mogli učiniti, trebamo se zapitati čemu uopće težimo, a to je pitanje na koje čini se nema jednostavnog odgovora, kazao je Obersnel. 

Naglasivši temu ovog panela, Obersnel je nasilje definirao kroz odnos akcije i reakcije u kojem su neizbježni i biološki zakoni koji nas navode na tu reakciju koja se može nazvati nagonskom.

– No ako težimo slobodi i jednakosti moramo uzeti u obzir i koliko snage imamo da se nastavimo boriti za te ideale, te nastaviti živjeti između sigurnosti i nesigurnosti, rekao je.

Hrvatsku je okarakterizirao kao antifašističku zemlju, no naveo je rastuću tendenciju kojom se antifašizam razumije kao prazna fraza, ili pak kao nešto što se treba gledati jednako kritički kao i fašizam. Što ga je dovelo i do pitanja kako se nasilje uklapa u sliku demokracije, odnosno demokratskog načina odabira nasilja. Budući da svi osuđujemo nasilje, dok ga i sami ne provodimo, te u tome Obersnel vidi problem društvenog dualizma. Te kao izvor tih konflikata vidi krive vrijednosti, koje društvo nije uspjelo iskorijeniti ni preoblikovati.

Na takvom jasno izraženom antifašističkom stavu čestitala mu je profesorica Butler koja je u svojem izlaganju istaknula razliku između dva načina gledanja na nasilje, od kojeg je prvi zamišljanje nasilja kao fizičkog čina, udarca, loma, dok je drugi dopuštanje ili okretanje glave na nasilje koje ga samim time i reproducira. Ističući upravo nacionalni identitet, Butler je naglasila mogućnost promjene, budući da smatra kako su demokratske ideje – koje poštuju različitost i podržavaju jednakost u skladu sa samim identitetima.

Svi su se ostali sudionici uključili u raspravu iz svojih perspektiva, te obogatili misao s mnogo različitih aspekata, medijskog, društveno angažiranog, umjetničkog i teorijskog stajališta. Rasprava je živo nastavila i pitanjima publike koja su se dotakla svih trenutno aktualnih tema od Istanbulske konvencije do pitanja migranata i migrantskih politika Europe.