Snimio:Silvano Ježina
Na pitanje zašto i 28 godina nakon uspostave samostalne demokratske države Hrvatska nije uspostavila institucionalni građanski odgoj i obrazovanje, prof. dr. Berto Šalaj fokusirao se na izostanak političke volje koji proizlazi iz specifičnog razumijevanja demokracije političke elite
RIJEKA U 2018. godini Hrvatska je jedna od rijetkih država Europske unije koja nije na sustavan i kvalitetan način institucionalizirala građanski odgoj i obrazovanje. Imamo međupredmetne i interdisciplinarne sadržaje za osnovne i srednje škole za koje sva sociološka i politološka istraživanja kažu da u svakodnevnom životu u školama nema doticaja s građanskim odgojem, a nastavnici i učenici kažu da do njih ništa od toga ne dopire i dobro je da što manji broj učenika i nastavnika dolazi u doticaj s tim sadržajima, jer još nisam nigdje naišao na pozitivne ocjene politologa i sociologa koji su proučavali te sadržaje.
Takav građanski odgoj je konfuzan i nefunkcionalan. Više šteti nego koristi – istaknuo je prof. dr. Berto Šalaj sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti na jučerašnjoj konferenciji »Obrazovanje za demokraciju: aktivni građani od učionice do zajednice« koju su zajedno u sklopu prvih Norveških dana u Rijeci organizirali Grad Rijeka, Sveučilište u Rijeci te Veleposlanstvo Kraljevine Norveške u Hrvatskoj.
U okviru predavanja »U očekivanju Godota? Politika, demokracija i građanski odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj« prof. dr. Šalaj dao je svoje viđenje na pitanje zašto i 28 godina nakon uspostave samostalne demokratske države Hrvatska nije uspostavila institucionalni građanski odgoj i obrazovanje, a navodeći da za to postoji više razloga fokusirao se na izostanak političke volje koji proizlazi iz specifičnog razumijevanja demokracije političke elite. To se razumijevanje, prema njegovom razmišljanju, može sažeti u minimalističko razumijevanje demokracije, a takvo razumijevanje ne treba građanski odgoj i obrazovanje.
Ono što je potrebno, naglasio je, promjena je u načinu razmišljanja i pomak prema sudioničkoj demokraciji, a za uvođenje građanskog odgoja u obrazovni sustav kao jedinu opciju vidi intersticijski pristup koji podrazumijeva da inicijativa krene od jedinica lokalne samouprave. U tom je kontekstu prof. dr. Šalaj pohvalio Grad Rijeku koji je prije godinu u pol u osnovnoškolski sustav uveo program građanskog odgoja, no ujedno je istaknuo kako nema iluziju da će takva inicijativa utjecati na državu.
Intersticijski pristup
– Intersticijski pristup s jedne strane ignorira državu, a s druge strane s njom se natječe i to je upravo ono što se počelo događati s građanskim odgojem. Da ste me prije 20 godina pitali rekao bih da je to najsporija i najkrhkija strategija, no u ovom trenutku ne vidim drugačiji mogući pristup. Uz nadu da će se takav pristup početi širiti Hrvatskom i da će se uspjeti održati te da će se jednog dana stvoriti bolji uvjeti na nacionalnoj razini – naglasio je prof. dr. Šalaj.
Građanski se odgoj širi Hrvatskom, no kako je istaknuo riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, presporo, jer teško je očekivati da će 576 hrvatskih načelnika, gradonačelnika i župana uvesti nešto za što ne postoji zakonska obveza.
– Stoga je moja dobronamjerna preporuka Vladi da razmisli o važnosti uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja u sve osnovne i srednje škole. Rijeka je osmislila program, napravila popratni materijal i besplatno ga ustupamo svima koji žele. Do sada su program preuzele Primorsko-goranska i Istarska županija te Sisak i Opatija, a imamo najavu da će to učiniti i Čakovec te Osijek. Međutim, u odnosu na 576 jedinica lokalne samouprave to je premalo. Izgleda da je lakše poslati raketu na Mars nego uvesti građanski odgoj – istaknuo je gradonačelnik. Dodajući kako mu je neshvatljivo zbog čega taj nastavni predmet već odavno nije dio sustava obrazovanja, Obersnel je kazao da je uvođenje tog predmeta u 5. i 6. razrede riječkih osnovnih škola motivirano grčem u želucu, jer priča o građanskom odgoju predugo traje.
Veleposlanica Kraljevine Norveške u Hrvatskoj Astrid Versto istaknula je pak da se u norveškim školama nastoji slijediti demokraciju od najranijih školskih dana do fakulteta jer učiti kritički razmišljati, propitivati, biti aktivan u diskusijama, izražavati svoje mišljenje, to je krucijalno i za aktivno društvo i za demokraciju. Uz hrvatske, konferencija je okupila i norveške stručnjake s ciljem predstavljanja konteksta odgoja i obrazovanja za ljudska prava i aktivno građanstvo u Norveškoj i Hrvatskoj te otvaranja rasprave o potencijalima i načinima sustavnog uvođenja istog u hrvatski odgojno-obrazovni sustav na nacionalnoj razini.
Volja pojedinaca
– Grč je nastao u dugogodišnjoj situaciji u kojoj nijedna vlada, uključujući i SDP-ovu od koje to nisam očekivao, u 25 godina nije učinila ništa da uvede građanski odgoj u obrazovni proces. Na žalost, u Hrvatskoj građanski odgoj ovisi o volji pojedinca, a u uređenoj zemlji to ne bi trebalo biti tako. To je realitet društva u kojem živimo.
Građanski odgoj je izuzetno važna tema za budućnost Hrvatske, a Rijeka je uspjela učiniti pomake koji su za sada nedovoljno prepoznati u Hrvatskoj – upozorio je Obersnel. Ujedno je najavio uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u 7. i 8. razrede riječkih osnovnih škola od iduće školske godine, a potrebu za sustavnim uvođenjem tog predmeta istaknula je i prorektorica za studije i studente riječkog Sveučilišta prof. dr. Sanja Barić.
– Obrazovanje i građanski odgoj najvažnija su tema ljudskog života. Ne zato što je to možda politička top tema u Hrvatskoj, nego zato jer je to osobno pitanje svakog čovjeka. To je smisao života, promišljanje sebe, traženje istine i vlastite sreće, a to ne možemo činiti ako imamo ograničeni um. Moramo moći razmišljati i poznavati osnovne okvire svijeta u kome živimo, a on uključuje poznavanje prava, ekonomije, geografije, povijesti i čitavog niza drugih vještina i vrijednosti – kazala je prorektorica.
