Na Bulevardu se stanovi prosječno prodaju po 1.928 eura po kvadratu, slijedi Kostrena s prosječnom prodajnom cijenom od 1.860 eura po četvornom metru, pa Martinkovac s 1.835 eura, Marčeljeva Draga s prosječnom cijenom po 1.763 eura po četvornom metru, zatim slijede Pećine s 1.720 eura
Ni jedna nekretnina nije idealna i u pravilu ćemo napraviti puno kompromisa kad je kupujemo. No, tri najvažnije stvari su lokacija, lokacija i lokacija. Zašto? Zato što stan ili kuću možeš preurediti kako hoćeš, možeš od jednoetažnog stana napraviti dvoetažni, ali ne možeš ga izmjestiti, ne možeš mu promijeniti lokaciju, kaže suvlasnik Dogma nekretnina Branko Papeš. A evo koje lokacije su u Rijeci bile najskuplje prošle godne. Govorimo o prodajnoj cijeni, a ne oglašenoj.
Izuzmemo li novogradnju, najskuplji stanovi u Rijeci i bližoj okolici, ne računajući Opatiju, su na Trsatu, gdje je prosječna prodajna cijena po metru četvornom oko 2.085 eura. Na Bulevardu se stanovi prosječno prodaju po 1.928 eura po kvadratu, slijedi Kostrena s prosječnom prodajnom cijenom od 1.860 eura po četvornom metru, pa Martinkovac s 1.835 eura, Marčeljeva Draga s prosječnom cijenom po 1.763 eura po četvornom metru. Tek na šestom mjesecu su Pećine s 1.720 eura. Zašto?
– Kod Pećina imamo malo specifičnu situaciju. Nekretnine koje su smještene prvi red uz more nerealno su skupe, a iznad su već neboderi i stanovi uz prometnu cestu, što ljudi baš ne preferiraju. Prvom redu do mora na Pećinama realna cijena je 2.200 do 2.300 eura po četvornom metru, a ljudi traže 3.000 eura i nitko im po toj cijeni neće kupiti, kaže nam Papeš, uz napomenu da govori o isključivo prodajnoj cijeni nekretnina čija je statistika relevantna jer se temelji na 600 kupoprodaja prošle godine.
Tražene i realne cijene
– U medijima se pojavljuju podaci da je prosječna cijena nekretnine u Rijeci 1.600 do 1.700 eura po kvadratu. I tu se ljudi izgube, jer to su tražene cijene. Realna prosječna cijena prošle godine je 1.382 eura po metru kvadratnom, a to je znatno niža cijena u odnosu na Zagreb i Split. U Rijeci su realne cijene, posebice naspram Splita. Split je nerealno tržište i tamo su cijene otišle poprilično visoko, ocjenjuje Papeš.
Redoslijed najtraženijih i najskupljih kvartova u Rijeci – Trsat najskuplji, Mlaka najjeftinija
Mi sad govorimo o isključivo prodajnim cijenama 2019. godine Dogma nekretnina na bazi 600 kupoprodaja. To su prodajne cijene, a one se često bitno razlikuju od traženih cijena. Analize koje se pokazuju po novinama i portalima su u biti cijene rađene na osnovu traženih, oglašenih cijena, a nerijetko se te cijene razlikuju i do čak preko 30 posto. Ljudi kad krenu prodavati nekretninu u pravilu su u 90 posto slučajeva nerealni i oni misle da njihova nekretnina vrijedi više nego što realno vrijedi, onda kroz 2 do 3 mjeseca ako im je hitno, ili za 6 mjeseci ako im nije hitnoća, cijena se realizira i spusti, pa sad pričamo o realiziranim kupoprodajnim cijenama.
Dakle, po realnoj, prodajnoj skupoći kvartova u Rijeci nakon Pećina slijedi Podvežica s cijenom od 1.610 eura po četvornom metru, zatim Kantrida s 1.605 eura, pa Zamet koji drži cijenu od 1.588 eura po kvadratu, Rešetari 1.560 eura, Vojak 1.555 eura, zatim Drenova 1.727 eura po metru kvadratnom, Srdoči 1.498 eura po metru kvadratnom, pa centar s 1.474 eura po četvornom metru.
– U centru imamo Kružnu ulicu i imamo Vodovodnu koja se ne može prodati, a ako se proda, to je za manje od 1.000 eura po kvadratu, dok Korzo koje je udaljeno od Kružne tek 50 metara prodamo za 2.500 ili 3.000 eura po kvadratu, a Kružnu ili Vodovodnu za 750 eura. Inače, Rijeka je jedan od rijetkih gradova kojima centar nije baš zanimljiv kad je riječ o kupnji stanova, kaže Papeš.
Odmah nakon centra najskuplje je Krnjevo gdje se stanovi prodaju po prosječno 1.436 eura po kvadratu, zatim, Krimeja po 1.422 eura, pa Gornja Vežica za 1.382 što je točna prosječna prodajna cijena u Rijeci.
Bivio izvan statistike
– E, tu kod Gornje Vežice je crta. Gornja Vežica je prosječna prodajna cijena u Rijeci, sve ove spomenute su iznadprosječne, a ispodprosječne su Podmurnice po 1.348 eura, Škurinje po 1.343 eura, Potok 1.262 eura, Belveder 1.249, a Kozala 1.232 eura po četvornom metru.
– Na Kozali su pretežito neboderi i čim je viši kat, to ljudi manje žele. Problem Belvedera su veliki stanovi, to je stara gradnja i uopće nema malih stanova, a što je veći stan, lakše ga je prodati po većoj cijeni. Na Belvederu uopće nemamo stan od 30 kvadrata, kaže Papeš.
Ljudi kad krenu u kupnju nekretnine imaju 10 kriterija, a na kraju u pravilu kupe nekretninu tako da zadovolje 6 ili 7 kriterija. Uvijek moraju naći neki kompromis – ili je to cijena, ili kvart, ili neboder, jer idealne nekretnine nema. Dosta veliki problem su nam nerealni prodavatelji koji kreću u prodaju s totalno nerealnom cijenom, pa netko za mjesec, dva ili šest mjeseci shvati da im je cijena nerealna i kroz stan mu kao kroz kolodvor prođe brdo ljudi, i onda nakon šest mjeseci već izmoreni spuste cijenu. Nerijetko se dogodi da je čovjkek počeo prodavati stan za 120 tisuća eura, dobije ponudu za 105, ne prihvati je, i na kraju, za nekoliko mjeseci tu nekretninu proda za 100 tisuća eura.
Nakon Kozale slijedi Turnić gdje je prosječna prodajna cijena stanova 1.218 eura po kvadratu, pa Brajda 1.192 eura, Pehlin 1.146 eura, Sušak, dakle dio oko Kontinentala, Križanićeva, Strossmayerova i područje oko Građevinskog fakulteta po prosječnoj cijeni od 1.117 eura, zatim Viškovo 1.097 eura, Rastočine 1.043 i naposlijetku Mlaka po 960 eura, s tim da u Industrijskoj ulici u Dogmi ne pamte da je bila potražnja ili prodaja stanova. I općenito na Mlaki.
– Od 600 kupoprodaja, imali smo ih možda 10 na Mlaki, ljudi ne vole taj dio grada, kaže Papeš.
U ovoj smo statistici isključili novogradnju, jer primjerice, Centar, Bulevard, Krimeja, Turnić, Krnjevo, Podmurvice i Vojak nemaju novogradnju, pa bi Viškovo koje ima novogradnju došlo ispred Vojaka i Krimeje, što nije realno. Kad bismo uključili novogradnju, Kantrida i Marčeljeva Draga uvrstile bi se u pet najskupljih, ako ne i u prva dva. Nemamio ni Bivija u statistici, prodali smo samo tri stana prošle godine na Biviju, pa nije realno da na osnovu toga određujemo prosječnu cijenu. Ljudi na Biviju uopće ne prodaju stanove, kaže Papeš.
