Foto: Vedran Karuza
U Medicu mu je plan povećati broj kirurških zahvata, i to ne samo u smislu estetske kirurgije, već i onih dijelova kirurgije glave i vrata koji dosad nisu bili zastupljeni. Posebna novost bit će primjena lasera, koji se dosad upotrebljavao uglavnom u estetskoj medicini
Prof. dr. Mirko Ivkić novo je pojačanje riječke Specijalne bolnice Medico. Ovaj specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, liječnik s gotovo trideset godina dugom karijerom koju je odradio u Kliničkom bolničkom centru Sestara milosrdnica u Zagrebu i profesor na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, Rijeku i privatnu bolnicu Medico, odabrao je, kako sam kaže, kao novi izazov su svojoj karijeri.
– Puno se ljudi pita zašto sam došao u Medico. To se pitaju ljudi koji su sa mnom radili na Klinici u Zagrebu, a vjerojatno i ljudi koji rade ovdje u Medicu. Na Klinici u Zagrebu sam radio skoro 28 godina, tamo sam završio specijalizaciju i napredovao od odjelnog liječnika do pročelnika Zavoda za kirurgiju glave i vrata, a s te pozicije sam došao ovdje. Što se tiče fakultetske karijere, počeo sam kao asistent na Stomatološkom fakultetu i potom prešao na Medicinski fakultet u Zagrebu gdje sam radio kao profesor na Katedri za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata. Doista, to su funkcije koje bi svaki liječnik mogao samo poželjeti. Pitanje je zašto odjednom sve to napuštam i donosim odluku koja nije ni malo uobičajena.
Zašto se odričem svega toga? Odluku nisam donio ishitreno. Istina je da sam radio na najboljoj klinici u Hrvatskoj, vodio sam odličan tim i s njima uspješno izvodio i najsloženije kirurške zahvate. U isto vrijeme radio sam i u svojoj privatnoj poliklinici u Zagrebu. Vjerojatno je došlo do neke vrste zasićenja, a istovremeno sam osjetio potrebu za novim izazovima, novim dokazivanjem i novim projektima.
Brojna priznanja
U Medicu sam vidio izazov koji mi je bio zanimljiv. Naime, Medico je jedinstvena bolnica u Hrvatskoj, ovdje radi brojan tim stručnjaka koji pokriva skoro sva područja medicine, pa tako i područje kirurgije. Tehničke mogućnosti bolnice su jako dobre, ali uz tu infrastrukturu treba istaknuti i samu vrijednost Medica kao organizacije koja posluje po najvišim svjetskim standardima, što dokazuju najviša europska i svjetska priznanja. Koncem prošle godine u razgovoru s vlasnikom Medica predstavljana mi je i vizija razvoja cijelog projekta, te budući planovi što mi se učinilo izuzetno zanimljivim.
Planiranje snažnog razvoja kirurgije u nadolazećem razdoblju, za mene je bio dodatni motiv da, bez premišljanja, prihvatim ponudu i sudjelujem u tom projektu, objašnjava razloge svog pridruživanja Medicovom timu prof. dr. Ivkić.
U Medicu mu je plan povećati broj kirurških zahvata, i to ne samo u smislu estetske kirurgije, već i onih dijelova kirurgije glave i vrata koji dosad nisu bili zastupljeni. Posebna novost bit će primjena lasera, koji se dosad upotrebljavao uglavnom u estetskoj medicini, u takvim operacijama.
– Pored estetske kirurgije, bavim se kirurgijom glave i vrata – od najčešćih otorinolaringoloških operacija do operacija slinovnica, štitnjače i spomenutom laserskom kirurgijom glave i vrata. Kad se govori o operacijama štitnjače, njihov je broj zadnjih godina u stalnom porastu. Posljedica je to, u prvom redu, bolje dijagnostike bolesti štitnjače i šire dostupnosti ultrazvučnih uređaja zbog čega se rano otkrivaju različite promjene u štitnjači. Operacije štitnjače izvode se zbog različitih metaboličkih poremećaja (hipertireoze), dobroćudnih tumora koji mogu ometati gutanje i disanje te na kraju zbog zloćudnih tumora za koje je operativno liječenje prvi, često i jedini izbor.
Nakon više od 30 godina provedenih u javnom sustavu zdravstva, prof. dr. Ivkić jedan je od onih koji smatraju da javno i privatno zdravstvo nisu međusobna konkurencija već se trebaju nadopunjavati.
– Javno i privatno zdravstvu nisu si konkurencija. Mislim da je takav stav ostavština nekih prošlih vremena. Naime, već godinama u razvijenim zemljama poput Austrije i Njemačke javno i privatno zdravstvo su integrirani te oni ne mogu biti konkurencija jedni drugima, oni se mogu samo nadopunjavati. Ako uzmemo za primjer moju struku, oko dvije trećine otorinolaringologa u Austriji su privatnici, međutim oni funkcioniraju u sustavu cijelog zdravstva tako da osiguranici imaju izbor ići u javnu ili privatnu bolnicu.
S obzirom da smo suočeni s odlascima liječnika, i mi ćemo biti jednostavno prinuđeni uključiti privatne ustanove da popune praznine javnog sustava. Osobno mislim da privatne ustanove kod nas to mogu jako kvalitetno učiniti, tvrdi prof. dr.
Minimalna invazivnost
S obzirom da u ovoj regiji ne postoji ustanova koja se bavi laserskom kirurgijom glave i vrata i da mi je to bio jedan od važnijih pravaca u mojoj stručnoj karijeri, jedan od ciljeva mi je pridonositi razvoju Medica u tom smjeru. Specijalna bolnica Medico je suvremena ustanova i stremi primjeni modernih medicinskih dostignuća. Osim toga, ovo je područje interesantno i zbog blizine susjednih zemalja, što je dobar potencijal za uspješno djelovanje na području zdravstvenog turizma. Vjerujem da je Medico spreman za takav razvoj i funkcioniranje na tržištu, ističe prof. dr. Ivkić.
Glava i vrat su izuzetno dobro vaskularizirani, ali i anatomski izrazito složeni. Preciznost i minimalna invazivnost lasera tu je našla jako dobru primjenu – od kroničnih upalnih stanja, virusnih bolesti, deformiteta, tonzilitisa… Njegova preciznost dolazi do izražaja kod endoskopske kirurgije glasnica i grkljana, što je od velike važnosti za ljude kojima je glas oruđe, poput glumaca, pjevača ili voditelja. Laser je primjenjiv i za maligne tumore usne šupljine, ždrijela, grkljana i nosa.
Dobra oprema
S obzirom da se operacije nerijetko izvode na područjima tijela koja su teško dostupna, u Medicu, kako kaže prof. dr. Ivkić, planiraju uvođenje još suvremenijih tehnologija, kao što je endoskopska navigacijska kirurgija gdje kirurg na monitoru preko određenih uređaja navodi i prati kirurške instrumente u području koje ne može izravno vidjeti.
– Pored dobre opreme, svakoj zdravstvenoj ustanovi vodilja treba biti stvaranje timova. Jedan čovjek, koliko god bio kvalitetan, ne može sam pokrivati sav posao. Tome ću težiti i ovdje, da napravimo još bolji tim koji će moći služiti pacijentima i postizati izvrsne rezultate, zaključuje prof. dr. Ivkić.
