Zabrinjavajuće brojke

KATASTROFALNI TREND Riječko rodilište lani imalo najmanji broj poroda u posljednje – 32 godine!

Barbara Čalušić

Prošle je godine u Kliničkom bolničkom centru Rijeka obavljeno 2.520 poroda, što je 133 poroda manje nego godinu ranije te nastavak posljednjeg trenda pada broja poroda koji se bilježi od 2010. godine



RIJEKA – Trend smanjenja broja poroda koji prati riječko rodilište u prošloj je godini dosegnuo dosad najmanji broj u razdoblju od sveukupno 32 godine. Prošle je godine u Kliničkom bolničkom centru Rijeka obavljeno 2.520 poroda, što je 133 poroda manje nego godinu ranije te nastavak posljednjeg trenda pada broja poroda koji se bilježi od 2010. godine. Međutim, u spomenute 32 godine rekord po najmanjem broju poroda u riječkom rodilišta dosad su držale 2001. i 2002. godina s istovjetnom brojkom od 2.634 poroda, dok je sredinom osamdesetih ta brojka dosezala gotovo četiri tisuće.


– U 2017. godini bilo je 2.520 poroda što je pet posto ili 133 poroda manje nego godinu ranije. Rođeno je nešto više dječaka, 52,6 posto odnosno 1.350. Veći je i broj višeplodnih trudnoća pa smo tako u prošloj godini imali 42 para blizanaca ili 1,6 posto, dok je 2016. godine rođeno 31 par blizanaca. To su uglavnom djeca koja su začeta uz pomoć potpomognute oplodnje, a broj parova koji ne mogu imati djecu i koji se liječe sve je veći pa je veći i broj blizanaca. Lani smo imali dva para trojki – kaže doc. dr. Tea Štimac, pročelnica Zavoda za perinatologiju u KBC-u Rijeka.


Perinatalni mortalitet u KBC-u Rijeka u prošloj je godini iznosio 7,4 promila što je na razini 2016. godine i na razini hrvatskog prosjeka.




– Mi porađamo rodilje s područja tri županije, a kao tercijarni centar zbog naše neonatološke službe porađamo sve trudnoće koje su patološke i gdje se očekuje prijevremeno rođeno dijete. Primjerice, rodilište u Općoj bolnici Pula porađa djecu do 34. tjedna a sve ispod toga šalje se nama u okviru transporta »in utero«, dakle transporta nerođenog djeteta. Činjenica je i da bi bolja skrb o trudnicama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti trebala dati i bolji ishod porođaja, a glavni je cilj da se najrizičnije trudnoće kontroliraju u bolnici, konkretno u ustanovi tercijarne zdravstvene skrbi kao što su klinički bolnički centri gdje rade stručnjaci, subspecijalisti iz područja fetalne medicine i opstetricije – objašnjava doc. dr. Štimac.


Žene u KBC-u Rijeka prvi put rađaju u dobi od 29 godina, a lani se povećao postotak prijevremenih poroda koji je 2017. godine bio 6,4 posto, a godinu ranije 5,9 posto. Kako kaže doc. dr. Štimac, konkretan uzrok prijevremenih poroda nije poznat.


Carski rezovi


– Dio uzroka prijevremenih poroda još uvijek nije poznat, no činjenica je da njihov broj raste. Pratimo svjetski trend porasta prijevremenih poroda, kojima je dijelom sigurno uzrok porast blizanačkih, odnosno multifetalnih trudnoća koje su veliki rizični faktor za prijevremeni porod. Lijeka za sprečavanje prijevremenog poroda nema, a Hrvatska je uvijek bila zemlja s niskim postotkom prijevremenih poroda i on se uvijek vrtio oko pet posto, dok u zapadnim zemljama njihov udio iznosi i do deset posto – kaže doc. dr. Štimac.



Iako tečaj koji se održava na Klinici za ginekologiju i porodništvo nije jedini tečaj za trudnice u Rijeci i okolici, najtraženiji je među budućim majkama s obzirom na to da se na tečaju upoznaju s prostorom u kojem će roditi, kao i sa stručnjacima koji će voditi njihov porod.


– Grad Rijeka financira već 23 godine naš tečaj za trudnice koji se deset mjeseci u godini provodi na Klinici za ginekologiju i porodništvo. Pauza je u ljetnim mjesecima, a tečaj obuhvaća predavanja u trajanju od 20 sati. Predavanja uglavnom drže ginekolozi, a praktične vježbe primalje koje rade u našoj klinici. U prošloj godini tečaj je pohađalo 685 osoba te smo neizmjerno zahvalni Gradu Rijeka na financijskoj potpori tom tečaju kroz koji prođe trećina naših rodilja – kaže doc. dr. Tea Štimac.



Lani je u riječkom rodilištu 21,2 posto ili 536 porođaja dovršeno carskim rezom. U odnosu na godinu ranije kad je carskih rezova bilo 19,6 posto, također je riječ o porastu. Doc. dr. Štimac povećanje tumači povećanjem broja planiranih ili tzv. »hladnih« carskih rezova. Naime, od prošle se godine ženi koja prvi put rađa, a nosi dijete na zadak, nudi pravo izbora želi li roditi carskim rezom ili ne.


– Ta je indikacija već neko vrijeme prisutna u većini hrvatskih rodilišta, a sada je i dio naših protokola. Nekoliko velikih, ozbiljnih studija u svijetu je pokazalo da takvi porodi nose veći rizik po dijete te zahtijevaju vrlo iskusne porodničare. Svaka komplikacija i loš ishod, kao što znamo, nosi vrlo često sa sobom i sudsku tužbu te se stručnjaci sve manje upuštaju u bilo koju rizičnu situaciju. S druge strane žene u našem kraju u pravilu rađaju jednom ili dvaput i doista ne treba ulaziti u rizike, već omogućiti najbolji ishod i da njihova djeca dođu na svijet zdrava. Prošle smo godine imali 109 poroda na zadak ili 4,3 posto od ukupnog broja poroda, od čega je 88 posto dovršeno carskim rezom. Ostatak od 12 posto uglavnom su bile žene koje nisu rodile prvi put i kod njih je rizik bitno manji – naglašava doc. dr. Štimac.


Prijatelji majki


Riječko rodilište već dugi niz godina nosi titulu Rodilište prijatelj djece, a od prošle godine dio je inicijative Rodilišta prijatelja majki. Inicijativa se odnosi isključivo na fiziološki uredne trudnoće, a majkama se nudi odabir načina na koji žele rađati. To nije novost za riječko rodilište koje već dugo rodiljama nudi alternativne načine poroda poput poroda u vodi i na stolčiću. Gotovo 40 posto žena u riječkom rodilištu rađa uz pomoć epiduralne anestezije, a tu je intravensko obezboljenje poroda putem lijekova koje je namijenjeno ženama koje ne smiju primiti epiduralnu anesteziju.


– Patologija trudnoće, nažalost, nema mjesta pretjeranim željama. Tu je naša obaveza činiti sve što je medicinski opravdano pa Rodilište prijatelj majki treba izdvojiti od takvih trudnoća i ta je inicijativa vezana samo za one majke koje imaju urednu trudnoću od početka do kraja. Metode koje nudimo osobni su odabir svake rodilje. Od svih mogućnosti, naše rodilje žele najčešće prisustvo partnera na porodu pa su tako partneri prošle godine bili prisutni u 75 posto poroda, što znači da se većina poroda kod nas odvija u prisustvu partnera, a od prošle godine dopuštamo i prisustvo partnera pri porodu carskim rezom te je i to razlog porasta broja prisustva na porodu – zaključuje doc. dr. Štimac.