Ovakve bi slike s ulica morale postati prošlost / Snimio Sergej DRECHSLER / NL arhiva
Time se direktno pomaže i kućanstvima s nižim prihodima, odnosno pridonosi smanjenju siromaštva, ali i otvaranju novih radnih mjesta. Primjerice, popravljeno i dotjerano, zatim vraćeno u uporabu, može biti i oko 25 posto elektroničkog otpada
ZAGREB Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost danas će, nakon što je to nedavno učinio u Zagrebu, i u Rijeci odnosno Puli predstaviti novi projekt pokretanja Centara za ponovnu uporabu.
U njih će, kao što je slučaj drugdje u Europi, građani moći donositi svoje stare stvari – odjeću i obuću, namještaj, posuđe, igračke, sportsku ili dječju opremu, elektroniku, madrace za krevet i ostalu robu široke potrošnje – kojoj se nakon eventualnih popravaka ili samo čišćenja može udahnuti novi život, i koja može biti ponovno prodana ili poklonjena onima koji si novu robu ne mogu priuštiti, ili im možda nije niti bitno da kupuju isključivo novo.
Takvih centara u 19 europskih država, od čega deset članica EU-a, ima više od 8.600, a zapošljavaju gotovo 42 tisuće ljudi, uglavnom onih koji zbog različitih poteškoća teško dolaze do poslova, i još oko 120 tisuća volontera. Svi oni rade na popravcima, obnovi ili čišćenju pristigle robe, koja se zatim u centrima i prodaje po pristupačnim cijenama, umjesto da završava na komunalnom otpadu.
Uskoro javni pozivi
U Ministarstvu zaštite okoliša i Fondu za zaštitu okoliša navode da bi centri u Hrvatskoj, čiji početni broj još nije poznat, mogli zapošljavati nekoliko stotina ljudi. Fond će uskoro raspisati javne pozive i natječaje vrijedne sedam milijuna kuna, kojima će se sufinancirati uređenje i opremanje centara, ali i edukacija potrebna da bi ti centri zaživjeli i bili samoodrživi. Moći će ih osnivati udruge i zadruge koje se bave zaštitom okoliša te trgovačka društva u komunalnom sektoru. Za projekt kojima će se predlagati kreativni koncepti, ideje i edukacija moći će se dobiti po 60 tisuća kuna, dok će se opremanje centara sufinancirati s iznosom do 500 tisuća kuna.
RREUSE je ime europske mreže sačinjene od mnogobrojnih udruga, sa sjedištem u Belgiji, koje se bave prikupljanjem stare robe široke potrošnje i njenim vraćanjem u život. Sa 42 tisuće zaposlenih i 120 tisuća volontera ova mreža utječe na zakonodavce u matičnim državama da potiču oporabu starih stvari kako bi se smanjio negativan utjecaj »nove« proizvodnje na okoliš.
Sličan koncept u Hrvatskoj već je razvila udruga Humana Nova iz Čakovca, koja se unatrag četiri godine bavi prikupljanjem starog tekstila, udahnjuje mu nov život te u svojoj trgovini prodaje. Udruga zapošljava 14 osoba – s poteškoćama, pripadnika nacionanih manjina, dugotrajno nezaposlenih, i slično. Do sada su prikupili čak 820 tona otpadog tekstila te naglašavaju kako se samo u Hrvatskoj godišnje »proizvede« oko 135 tisuća tona tekstilnog otpada. Pritom, proizvodnja novog tekstila odnosno pamuka potiče upotrebu preko 20 posto od ukupne količine potrošenih insekticida u poljoprivredi, dok se istovremeno čak 90 posto tekstilnog otpada može oporabiti. Humana Nova je zasad jedina članica iz Hrvatske europske RREUSE mreže.
Treba selektirati
U Sloveniji, primjerice, ima sedam centara za ponovnu uporabu, s trgovinama u kojima se jeftino prodaje dotjerani stari namještaj, odjeća i ostala roba. Time se direktno pomaže i kućanstvima s nižim prihodima, odnosno pridonosi smanjenju siromaštva, ali i otvaranju novih radnih mjesta. Podaci takvih centara kažu da se jedna trećina robe koja u njih stiže može ponovno upotrebljavati, pri čemu popravljeno i dotjerano, zatim vraćeno u uporabu, može biti i oko 25 posto elektroničkog otpada. Nažalost, previše starih stvari završava u komunalnom otpadu, građani nisu motivirani na odvajanje otpada, niti se neselektivno odlaganje otpada ikako sankcionira.
