Foto: Marin Aničić
Žitelji su »osuđeni« na svoje šterne i cisterne, a problem s nestašicom se javlja najviše u sušnom razdoblju, kod velikih hladnoća, ali i kad stignu vikendaši. Žitelji se žale kako uredno plaćaju sve komunalije i ono što moraju, ali za razliku od Zlobina ili Fužina, i dalje tekuće vode nemaju
ZLOBIN Iako smo u 21. stoljeću, još uvijek postoje naselja i kućanstva koja nemaju pitku vodu, a među njima su Zlobinska Draga i Zlobinsko Brdo, područja bakarskog naselja Zlobin. Mještanima koji u tom području žive stalno, njih desetak, a kojima se ljeti pridruži i dvadesetak, a ponekada i više vikendaša, dozlogrdilo je godinama čekati obećanja mjerodavnih institucija te su odlučili sa svojom pričom izaći u javnost.
Svi se ograđuju
– U Zlobinskoj Dragi i Zlobinskom Brdu stalno je nastanjeno deset stanovnika, koji žive bez vodovoda. U tom području postoje objekti koji su namijenjeni iznajmljivanju tijekom cijele godine, a kroz godinu broj korisnika vodoopskrbe dosegne i do sto. Mislimo da nije potrebno naglašavati kvalitetu života bez vodovoda u 21. stoljeću, kako ljeti, tako i zimi.
Posebno otežavajuća okolnost su duga sušna razdoblja, kao, primjerice, prošlogodišnje ljeto, ali problem su i zimski dani, ako je temperatura zraka ispod ništice. Vodu koristimo iz šterni, ali za vrijeme ljeta ne možemo normalno živjeti bez cisterni. Obraćali smo se mnogobrojnima, Gradu Bakru, Primorsko-goranskoj županiji, Komunalnom društvu Vodovod i kanalizacija, ali, svi se kulturno ograđuju. Znamo da postoji mogućnost povlačenja sredstava iz fondova Europske unije, pa i za projekte poput ovog našeg, međutim, netko treba kvalitetno napisati projekt. To nam je i rečeno, kako je projekt odbijen, očito nije dobro pripremljen, kaže Vladimira Polić, jedna od mještanki Zlobinskog Brda. Dodaje kako je »najbolje od svega što je vodosprema u blizini, dakle, potrebno je izgraditi oko dva kilometra cjevovoda«.
– Vodu imaju i Zlobin i Fužine, koje su odmah do nas. Jedino smo mi ostali bez vode. Plaćamo sve komunalije, sve što moramo, ali nemamo vodu. Po članu obitelji mjesečno imamo pravo na dvije cisterne, ali samo mi koji smo prijavljeni, iako ih plaćamo sto kuna po cisterni, a puna cijena je 450 kuna. Vikendaši imaju pravo na cisterne samo ljeti, dvije mjesečno, dok sve ostalo, ako i dobiju, plaćaju po 450 kuna. Inače, da biste koliko toliko kvalitetno živjeli, potrebne su barem dvije cisterne mjesečno, jer, imamo životinje, vrtove, moramo kuhati, održavati higijenu, ističe Polić.
U dopisu koji je uputio KD Vodovod i kanalizacija, piše kako »se učestalo ulažu napori u cilju osiguranja potrebnih financijskih sredstava za izgradnju nedostajuće komunalne infrastrukture na području naselja Zlobinska Draga i Zlobinsko Brdo«.
– Navedeno se poglavito odnosi na višestruko upućivanje zahtjeva prema Hrvatskim vodama, kao i poduzimanje svih potrebnih radnji vezanih uz kandidaturu prema Ministarstvu poljoprivrede – Ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu i odvodnju, pročišćavanje otpadnih voda, a za koju se je pokušalo iznaći sve raspoložive načine, uključujući i nekoliko prethodnih upita i konzultacija, kao i žalbu te pripadajuću prepisku vezano uz dobivenu odbijenicu, da se ista prihvati. Svi projekti potrebni za građenje predmetnih građevina su izgrađeni te posjedujemo sve potrebne dozvole, piše u priopćenju KD ViK upućen na adresu Grada Bakra.
Soka ima, vode ne
Dodaje kako im je iz Grada Bakra, kojemu su poslali i peticiju što ju je potpisalo tridesetak mještana, stigao odgovor u kojem piše kako je »izgradnja vodovoda jedan od prioriteta Grada Bakra te da je u proračunu za 2018. godinu, kao i prijašnjih godina, osiguran dio sredstava potrebnih za izgradnju transportnog vodovoda Brdo – Zlobin – Plase«. Pogledali smo ovogodišnji proračun Grada Bakra i ni kune nije osigurano za tu namjenu, kaže Polić.
Njezina susjeda, Irena Tadej, starija gospođa koja hoda pomoću štaka, zbog visokih temperatura i suše već je dvadeset dana bez vode, jer ima problema s hidroforom.
– Godinama sam živjela u Rijeci, a kada smo suprug i ja otišli u mirovinu vratili smo se na Zlobin. Nažalost, suprug je poginuo u saobraćajnoj nesreći, tako da sama živim, ali su mi sinovi i unučad u Rijeci i često me obilaze i pomažu mi. Posljednjih dana svaki puta kada dođu donose mi vodu. Živimo u 21. stoljeću, a meni djeca nose vodu iz Rijeke. Susjedi mi pomažu, donose mi svaki dan vodu u kantama. Evo, mogu vas ponuditi sokom ili mineralnom, ali kavu vam ne mogu skuhati, jer sam potrošila svu vodu, čekam poslijepodne da mi susjedi donesu.
Zar to nije tragično? Svi nam stalno obećavaju kako će voda uskoro stići, ali, »obećanje ludom radovanje«. Prije desetak godina, kada su nam trebali asfaltirati pristupnu cestu, u Gradu Bakru rekli su nam kako će to učiniti za par mjeseci zajedno s izgradnjom vodovoda, da ne kopaju dva puta u kratko vrijeme. Prošlo je već deset godina od tog obećanja. Fužine i Bakar trebali su zajedno graditi vodovod, ali negdje je zapelo u Bakru i Fužine su svoj vodovod izgradile, a mi naš još čekamo. Mi smo očito zadnja rupa na bakarskoj svirali, kaže Irena Tadej.
Projekt vodovoda za Zlobinsko Brdo odavno je započeo, a u ovom slučaju radi se prije svega o zahvatu od više od 20 kilometara transportnih cjevovoda, uz koje je potrebno izgraditi čak tri crpne stanice, četiri vodospreme i još čitav niz vodovodnih ogranaka. Do sada je izgrađen transportni cjevovod od Fužina preko Benkovca, a izgrađena je i vodosprema Zlobinsko Brdo. Projekt je obuhvaćao i vodoopskrbu čitavih naselja Zlobin, Plase i Melnice i ti radovi su u cijelosti završeni.
Izgrađene su i sve crpne stanice i vodospreme, a za završetak čitavog projekta preostala je izgradnja dva transportna cjevovoda dužine deset kilometara, i to od novosagrađene vodospreme Brdo do Zlobina i od Zlobina do novosagrađene vodospreme Plase, a tu su onda i vodovodni ogranci na Zlobinskom Brdu, kaže bakarski gradonačelnik Tomislav Klarić. Dodaje kako je do sada u projekt uloženo više od 30 milijuna kuna, uglavnom sredstava Grada Bakra i Hrvatskih voda, s manjim udjelom od ViK-a, koji je ujedno i nositelj investicije na području Bakra.
– Projekte imamo, građevinsku dozvolu imamo, »samo« je još potrebno osigurati novac, radi se o 13 milijuna kuna. Kako se radi o svega nekoliko stanovnika koja stalno prebivaju na Zlobinskom Brdu, pokušali smo kandidirati projekt i prema EU sredstvima, no, najvjerojatnije će ponovo najveći teret od tih 13 milijuna kuna pasti na Grad Bakar. Dakle, od projekta ne odustajemo, obećanje ćemo ispuniti, ali prioritete i novac koji nam je na raspolaganju moramo i poštovati. Za dopunu šterni osigurali smo auto cisterne, a nekolicina mještana koji žive na Brdu imaju sve ostale pogodnosti kao i ostali građani našeg Grada, a tu je i besplatan prijevoz s linijom prema Zlobinu i prema Fužinama, ističe Klarić.
Priključci spremni
Tinka Morović Ranđerović živi na Praputnjaku, ali ljeta provodi u kući na Zlobinu. Smatra kako je nedopustivo u 21. stoljeću nositi vodu u kantama ili iz šterni, koje su, kako kaže, već dotrajale, ali se ne mogu obnavljati jer tek onda vode neće imati.
– Ja bih svoju šternu trebala isprazniti, isušiti, zvati majstora da je sanira, ponovno sušiti, što sve skupa znači da bih cijelo jedno ljeto bila bez vode. Svi smo mi već osigurali priključke, sami ih plaćamo, čeka se samo cjevovod. Nekidan je susjed zvao za priključak struje, u jedan dan su mu je priključili, a na vodu čekamo više od desetljeća. Grad Bakar jedna je od bogatijih jedinica lokalne samouprave, a dio njegovih mještana u 21. stojeću nema vodu. Gradonačelnik Klarić nekidan se u jednoj TV emisiji hvalio kako u Bakru cvate turizam, grade se apartmani po naseljima. To je točno, i na Zlobinu uz vikendice niču apartmani, ali, pitam se što će turisti kada ostanu bez vode, kaže Morović Ranđerović.
