Ludorijada

Divljanje maturanata je posljedica: ‘Što smo mi to dali mladima osim društvenih mreža i ulice?’

Ingrid Šestan Kučić

Snimio Vedran KARUZA

Snimio Vedran KARUZA

Ono što si posijao, to si i dobio. Što smo mi u Hrvatskoj dali mladima osim društvenih mreža i ulice, komentira divljanje mladih pedagog i sociolog Zlatko Miliša s Filozofskog fakulteta u Osijeku 



RIJEKA Potoci alkohola, tone brašna, destruktivno ponašanje te u konačnici privedeni maturanti zbog remećenja javnog reda i mira te oni hospitalizirani kako bi se detoksicirali, ponovo su obilježili ovogodišnju Norijadu i to gotovo po istom scenariju u svim gradovima.


Iz godine u godinu uvijek ista slika koja neprihvatljivo ponašanje dovodi do prihvatljivosti, jer divljanje na ulicama već je ušlo u zonu uobičajenog, nečeg što se očekuje i na što se odmahuje rukom.


Međutim, između Norijade i devijantnog ponašanja sve je češće znak jednakosti, a nazivajući tu proslavu srednjoškolaca »ludorijadom«, pedagog i sociolog Zlatko Miliša s Filozofskog fakulteta u Osijeku kaže da ta kvazi proslava podrazumijeva autodestrukciju, ubijanje alkoholom, razbacivanje brašnom koje je simbolički jako važno, devastiranje vozila te sve to objašnjava sintagmom bumeranga generacija.


Sveopće ludovanje




– Ono što si posijao, to si i dobio. Što smo mi u Hrvatskoj dali mladima osim društvenih mreža i ulice? Ulica je mjesto na kojem mladi izražavaju nebrigu socijalnih nojeva vlasti. Međutim, kada govorimo o »ludorijadi«, kako je to nazivam, želim napomenuti i ono lijepo, a to su primjerice maturanti u Osijeku koji već godinama zadnji dan nastave slave plešući quadrillu. Tako je već 15 godina, a ima u Hrvatskoj još takvih primjera, jer postoje maturanti koji pokazuju empatiju volontirajući i donirajući. No, isto tako treba napomenuti da nisu samo maturanti brdovitog Balkana spremni na ekscesno ponašanje, jer posljednih godina u Norveškoj, koju gledamo kao obećanu zemlju, pojedini maturanati zadnji dan nastave slave skupnim spolnim odnosima na javnom mjestu – iznosi Miliša.


U tom sveopćem ludovanju maturanata gotovo nezamijećeno ispod radara prolaze svijetli primjeri humanosti i empatičnosti poput učenika Gimnazije Andrije Mohorovičića koji su zadnji dan nastave proveli u riječkom azilu za napuštene životinje, ili pak primjer učenika Graditeljsko-tehničke škole koji su pokrenuli humanitarno pečenje palačinki, a njihovi kolege iz Graditeljsko-obrtničke škole mjesecima su obnavaljali prihvatilište za beskućnike.


Sve se to odvija u sjeni destruktivnog i autodestruktivnog ponašanja većine, no i za to, kaže Miliša, ima rješenja jer godinama upozorava kako se treba uvesti zakonska obveza da svaka jedinica lokalne samouprave mora imati Centar za mlade te da škole moraju svoja vrata otvarati i vikendom, kada učionice i za osnovnoškolce i za srednjoškolce ne bi bile mučionice, već mjesto bavljenja izvannastavnim aktivnostima.


– U tom kontekstu Rijeka je jedan od uzornijih gradova, jer velika se pažnja od strane vlasti pridaje izvanškolskim aktivnostima, a i škole su prilično angažirane. Poražavajuće je malo učenika u Hrvatskoj uključeno u izvanškolske aktivnosti. Ukoliko dijete ne voli ni jedan predmet u školi, to nije problem, no ukoliko netko nije dragovoljno, naglašavam dragovoljno, uključen u izvanškolsku aktivnost, onda imamo djecu u rizičnom ponašanju. I to je formula. Imamo djecu koja će posegnuti za alkoholom ili bilo kojim rizičnim ponašanjem, jer to je trendovski i onda još osvanu u medijima i slava im je zajamčena – pojašnjava Miliša.


Odgovornost društva


Na odgovornost medija, ali i nastavnika, poziva se i Boris Banovac s Katedre za sociologiju riječkog Pravnog fakulteta navodeći kako se mladima danas od strane političkih autoriteta, ali i službenih institucija, plasiraju vrijednosti koje oni nekritički usvajaju.


– Činjenica je da proslavu maturanata treba usmjeriti konstruktivnije, prema empatičnim inicijativama, a mediji tu imaju važnu ulogu, jer ako na njihovo ponašanje gledaju sa simpatijom, onda to nije dobro. Na tome treba raditi, a tu je odgovornost škole, politike, ali i medija, zaključuje Banovac.


Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel oštro osuđuje izvikivanje ustaških slogana tijekom ovogodišnje Norijade.


»Kao gradonačelnik Rijeke sramim se onih riječkih maturanata koji su kod Spomenika slobodi i duž riječkog Korza izvikivali sramotne ustaške parole. Sramim se i pitam se što su u proteklih 18 godina radili njihovi roditelji i što su radili svi ljudi uključeni u sustav odgoja i obrazovanja. Ti su mladi ljudi najveći dio svojeg života proveli u ta dva miljea. Potrebno je konačno početi provoditi postojeće zakone i u svakoj prilici, u slučaju svakog pojedinca, kažnjavati veličanje ustaške politike, bez obzira na to radi li se o maturantu, političaru, starici ili mladiću. Stoga sam danas uputio dopis načelniku policije sa zamolbom da se temeljem dostupnih snimki izgrednici pronađu i kazne«, naveo je u svom priopćenju Obersnel.


I ministrica obrazovanja Blaženka Divjak potpuno neprimjerenim ocijenila je ustaške povike dijela riječkih maturanata.


– Učenike ćemo kroz edukaciju upućivati na povijesnu istinu, a na roditeljima je da prepoznaju da se ne može biti građaninom Hrvatske i Europljaninom, a da se te činjenice ne uzmu u obzir – kazala je Divjak.