Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
21. rujna 2018.
Dekanska konferencija

Dekani protiv otvaranja novih studija medicine

Snimio Ivica TOMIĆ
Snimio Ivica TOMIĆ
Autor:
Objavljeno: 12. rujan 2018. u 9:48 2018-09-12T09:48:30+02:00

Otvaranje novih studija medicine u sklopu Sveučilišta u Puli, Sveučilišta Sjever te Hrvatskog katoličkog sveučilišta potpuno je neopravdano sve dok Hrvatska ne bude imala strategiju zdravstva i točnu analizu potreba zdravstvenog sustava, stav je hrvatskih dekana

RIJEKA  Sve dok Hrvatska ne bude imala strategiju zdravstva i točnu analizu potreba zdravstvenog sustava otvaranje novih studija medicine potpuno je neopravdano – stav je to  Dekanske konferencije Medicinskih fakulteta u Hrvatskoj koja je jučer na riječkom Medicinskom fakultetu okupila dekane svih fakulteta tog područja.

Tema kojom su dekani iz Zagreba, Splita Osijeka i Rijeke bavili najave su otvaranja novih studija medicine u sklopu Sveučilišta u Puli, Sveučilišta Sjever te Hrvatskog katoličkog sveučilišta, a svi su se usuglasili kako u ovom trenutku Hrvatskoj ne trebaju novi studiji medicine, posebno ne na način kako se trenutno pristupa njihovom osnivanju.

Naime, kako je naglasio dekan riječkog Medicinskog fakulteta prof. dr. Tomislav Rukavina, ishodište svih osnovanih studija medicine u Hrvatskoj zagrebački je Medicinski fakultet.

– Dosadašnja praksa je bila da su se svi medicinski fakulteti osnovali uz pomoć drugih fakulteta, a prvenstveno se radi o zagrebačkom fakultetu. I prilikom osnivanja Medicinskog fakulteta u Mostaru postojalo je mentorstvo svih hrvatskih fakulteta, a ta suradnja postoji i danas, kazao je prof. dr. Rukavina.

Povećane kvote

Dodajući kako je jučerašnji sastanak organiziran zbog brige i bojazni izazvane nepridržavanjem dosadašnje procedure, ali i kao preventivna reakcija na najave o novim studijima riječki je dekan napomenuo da svi dekani raspolažu samo informacijama o osnivanju koje se plasiraju u medijima, te da nikakvi službeni kontakti nisu ostvareni s upravama postojećih fakulteta.

Dekani raspolažu s informacijama o privatnim kontaktima u sklopu kojih se pojedinim profesorima nude kolegiji na budućim studijskim programima, a kao prepreke u osnivanju studija medicine bez mentorstva srodnih institucija prof. dr. Rukavina je istaknuo manjak kadrova, posebno u području biomedicine, ali i činjenicu da treba osigurati kliničku nastavu.

Dekan zagrebačkog Medicinskog fakulteta prof. dr. Marijan Klarica izrazio je pak nezadovoljstvo nepostojanjem procjene potreba zdravstvenog sustava za kadrovima navodeći kako Ministarstvo zdravstva nikad nije izradilo sustavnu analizu te da postoji samo demografski atlas liječništva koji procjenjuje da će u idućih 10 godina 4 tisuće hrvatskih liječnika otići u mirovinu.

– Na četiri fakulteta studij medicine godišnje završi 550 studenata, a u idućih 10 godina to je 5.500 liječnika što je sasvim dovoljno i ne postoji opasnost od manjka liječnika. Kada se tome doda i studij na engleskom jeziku dolazimo do brojke od 6 tisuća liječnika u idućih 10 godina. Očito je da potreba za dodatnim studijskim programima ne postoji, naglasio je zagrebački dekan.
Ujedno je dodao da su svi hrvatski medicinski fakulteti prije devet godina povećali upisne kvote, jer je tada procijenjena mogućnost deficita tog kadra, a posljednji podaci Zavoda za zapošljavanje pokazuju da Hrvatska ima 150 nezaposlenih liječnika.

Kratak vijek sestrinstva u Puli

Govoreći o upitnosti opravdanosti pokretanja novih studija medicine savjetnik dekana Medicinskog fakulteta u Osijeku doc.dr. Ivan Miškulin podsjetio je jučer i na slučaj pokretanja preddiplomskog studija sestrinstva na Sveučilištu u Puli koji je živio samo jednu generaciju studenata.
– Upravo je naš fakultet prilikom pokretanja tog studija bio partner, no studij je živio samo jednu generaciju, jer nije bilo kadra, logistike ni financija da bi se održao.

Sedam preporuka

Također je podsjetio da postoji i sedam preporuka Svjetske federacije za medicinsku edukaciju, a prilikom osnivanja najavljenih studija te se preporuke ne poštuju.

– Sva četiri medicinska fakulteta su podkapacitirana kadrovski tako da ne vidim odakle sredstva za nove studije. Na snazi je već godinama zabrana zapošljavanja na viskoškolskim institucijama, a ono što čudi je da je pulsko Sveučilište dobilo 27 radnih mjesta, naglasio je prof. dr. Klarica.

Jasno artikulirajući zajednički stav o nepostojanju potrebe za novim studijima, zagrebački je dekan istaknuo da je europski standard jedan studij medicine na milijun do milijun i pol stanovnika, što trenutni broj fakulteta zadovoljava, a navodeći još čitav niz uvjeta koje treba zadovoljiti prilikom osnivanja fakulteta prof. dr. Klarica je pod znak pitanja stavio prostore i opremu, kao i sposobnost lokalnih bolnica za održavanje kliničke nastave.

– Koliko mi je poznato prema podacima Ministarstva zdravstva bolnica u Puli nije sposobna organizirati kliničku nastavu, istaknuo je zagrebački dekan.

Dekan splitskog Medicinskog fakulteta prof. dr. Zoran Đogaš ne vidi samo prepreku u izvođenju kliničke, već i predkliničke nastave za koju nije dovoljno imati samo učionicu, već su potrebni znanje i iskusni znanstvenici, a navodeći kako se govori o osnivanju studija u okviru javnih ustanova koje se financiraju javnim sredstvima prof.dr. Đokaš je pozvao ministra zdravstva i ministricu znanosti da zajedno s dekanima porade na strategiji zdravstva.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Originalni zimski kotači na dar uz kupnju novog automobila
Zima s pet zvjezdica uz BMW i MINI vozila

Originalni zimski kotači na dar uz kupnju novog automobila