Riječka Klinika za ginekologiju

DOKTOR HALLER: Kiretaža bez anestezije? Pa to je barbarski čin!

Barbara Čalušić

Klasična kiretaža kod namjernih prekida trudnoća i patoloških trudnoća koje zahtijevaju prekid, radi se putem medikamentoznog pristupa, tzv. tabletom za pobačaj, koji je KBC Rijeka prvi u Hrvatskoj uveo početkom 2015. i smanjio velik broj klasičnih kiretaža umjesto kojih je uvedena histeroskopija



RIJEKA – Kiretaža je uvelike napušteni operativni zahvat koji se ranije provodio u velikom broju slučajeva s ciljem dijagnostičkih i terapijskih postupaka u ginekologiji i porodništvu. Suvremena ginekologija i opstetricija, europske i svjetske smjernice razvijenih zemalja i dobra klinička praksa, u pravilu ne koriste ovu tehniku »struganja naslijepo« unutrašnjosti maternice, odnosno materišta. Kada se ipak izvode, rade se isključivo u općoj anesteziji.


To potvrđuje predstojnik Klinike za ginekologiju i porodništvo Kliničkog bolničkog centra Rijeka prof. dr. Herman Haller, koji ističe kako se u riječkoj bolnici koriste sve metode sukladne suvremenim smjernicama moderne ginekologije i opstetricije, zbog čega je broj klasičnih kiretaža sveden na najmanju moguću mjeru.


Tijekom 2017. godine prema evidenciji Klinike za ginekologiju i porodništvo u riječkoj je bolnici učinjeno nešto više od 400 kiretaža.




– Nepotrebno je naglasiti da kod svake bolesnice kojoj je učinjena kiretaža kao samostalan operacijski zahvat ili operacijski zahvat zajedno s drugim operacijskim zahvatom poput histeroskopije, učinjeni isključivo u općoj anesteziji – kaže Haller koji smatra da bi u 2018. godini svi zahvati koji su bolni trebali biti obezboljeni jednim od načina obezboljenja, počevši od lokalne anestezije, preko regionalne anestezije pa do opće anestezije ili medikamentoznog načina.


Pravilo kuće


– Sukladno opsegu zahvata biramo način obezboljenja, a pravilo ove kuće, otkad ja radim u njoj, jest da su pacijenti svi više-manje uspavani. Štoviše, to je pravilo naše bolnice gotovo od pamtivijeka, kada u nekim drugim kućama to nije bio slučaj. Sve metode koje uvodimo i mijenjamo, uvijek prati i cilj da pacijent ne osjeti bol.


Pojam kiretaže je zastarjeli pojam koji se u svijetu napušta zato jer se kiretažom ne uspijevaju dobiti odgovori potrebni u suvremenoj ginekologiji. Klasična kiretaža koja uključuje naslijepo struganje materišta odnosno šupljine maternice oštrim instrumentom, izuzetno je bolan zahvat. Bolan je kod dilatacije jer se mora dilatirati cervikalni kanal, što je izuzetno bolno, kao i samo struganje. Obavljanje takvog zahvata bez obezboljenja u današnje vrijeme moglo bi se nazvati barbarskim činom, jer ne postoji zahvat niti hitnoća pri kojem se anestezija ne može pozvati – upozorava Haller.


Prema njegovim riječima, klasična kiretaža kod namjernih prekida trudnoća i patoloških trudnoća koje zahtijevaju prekid, najvećim dijelom se u razvijenim zemljama radi putem medikamentoznog pristupa, tzv. tabletama za pobačaj. KBC Rijeka prvi je u Hrvatskoj ovu metodu uveo početkom 2015. godine i time smanjio velik broj klasičnih kiretaža koje se više ne rade. Medikamentozni pristup ujedno vrijedi i za nepotpune pobačaje ili pobačaje koji su u tijeku, a potreba za kirurškom intervencijom svedena je na najmanju moguću mjeru.


– Kiretaže koje imaju cilj sastrugati materište i dobiti tkivo sluznice maternice te u velikom dijelu slučajeva i tkivo kanala vrata maternice, tzv. eksplorativna frakcionirana kiretaža s ciljem postavljanja dijagnoze, praktički se više ne koriste u suvremenim smjernicama dijagnostike nemalignih i malignih oboljenja u ginekologiji. Umjesto kiretaže, uvedena je histeroskopija koja omogućuje vizualizaciju šupljine maternice s mogućnošću ciljane biopsije, ablacije pojedinih patoloških izraslina ili čitave sluznice maternice. Nakon histeroskopije, moguće je u dijagnostičke i terapijske svrhe učiniti samu kiretažu. Uz postojanje klasične dijagnostičke histeroskopije s ili bez dodatka kiretaže te operativne histeroskopije, a koje se isključivo izvode u općoj kratkotrajnoj anesteziji, danas postoji i mogućnost ambulantne histeroskopije, dijagnostičke i operativne. Ambulantna, tzv. office histeroskopija, izvodi se bez primjene opće anestezije, s obzirom da se koriste posebni instrumenti koji su namjenski izrađeni za tu namjenu. Ambulantna histeroskopija uz primjenu lasera također je novija metoda koja omogućuje izvođenje operativnih zahvata putem histeroskopije i rješavanja patologije sluznice maternice (polipi), mišićnog dijela maternice (submukozni miomi) i pojedinih anomalija maternice, a koja se izvodi bez opće anestezije, također se nudi kao jedna od mogućih dijagnostičkih i terapijskiih opcija pacijenticama koje traže medicinsku skrb u KBC-u Rijeka – navodi Haller.


Loša komunikacija


Pročelnica Dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije u Klinici za ginekologiju i porodništvo doc. dr. Alemka Brnčić Fischer tvrdi da slučajevi poput onog na koji je nedavno upozorila Mostova zastupnica Ivana Ninčević Lesandrić i tako pokrenula lavinu nezadovoljstva u žena koje su se pronašle u njezinoj priči, u najvećoj mjeri proizlaze iz loše komunikacije.


– Kad otpočetka krenete loše, ne možete dobro završiti. Ja sam u ovoj kući 25 godina i ne sjećam se niti jednog zahvata kao što je kiretaža da je izvođen bez anestezije. Niti jedna pacijentica nije bila toliko hitan slučaj da nije mogla dobiti neki oblik anestezije. Činjenica je da se kiretaže danas rade sve manje i manje, u skladu s trendovima svjetske medicine. Zahvat nam je ranije služio za dobivanje uzoraka maternice ili za zaustavljanje profuznog krvarenja. No, danas postoji čitav niz lijekova kojima možemo regulirati krvarenja i potrebe za kiretažom su sve manje. Kad treba dobiti uzorak, na raspolaganju su nam drugačije, minimalno invazivne metode za koje nam nije potrebna anestezija. No, neophodno je da se pacijentici sve objasni, te uz pregled i njezinu suradnju doznamo sve i obavimo sve – kaže Brnčić Fischer.


Klinika za ginekologiju i porodništvo nalazi se na riječkom lokalitetu KBC-a Rijeka koji je jedan od tri bolnička lokaliteta. Na ovom lokalitetu svakodnevno kroz 24 sati dežuraju tri anesteziologa, a jedan od njih dežura isključivo na Klinici za ginekologiju i porodništvo u kojoj sveukupno dežura sedam anesteziologa.


Voditelj Odjela za anesteziju na riječkom lokalitetu dr. Boban Dangubić navodi kako je služba ovdje organizirana na način da u slučaju dvije paralelne hitnoće na Ginekologiji, ginekolozi uvijek mogu pozvati još jednog dežurnog anesteziologa s lokaliteta.


Anesteziolozi dostupni


– Pokrivenost anestezijom na Klinici za ginekologiju kroz 24 sata definitivno je neophodna. Radi se o posebnoj situaciji gdje je svrha i uspavati pacijenticu, ali i riješiti je potencijalne boli. Kad je riječ o anesteziji, hitne zahvate razlikujemo od elektivnih, no i ako postoji neka potencijalna zapreka hitnoće, primjerice da je pacijentica neposredno prije zahvata imala obilan obrok, opet se uz povišeni rizik ide u neku vrstu općih anestezija. Nama anesteziolozima je bitno da prije zahvata imamo dovoljno vremena za razgovor s pacijenticom unutar kojeg dobijemo jasnu sliku o pacijentici i u dogovoru s ginekologom donosimo odluku koju vrstu anestezije ćemo upotrijebiti. Svakako da hitnoće nose dodatni rizik, no mi kao anesteziolozi, sa svojim znanjem i vještinama, na to moramo biti spremni. Također, po završenom zahvatu pacijentice također prate anesteziolozi kroz određen period prije nego što ih otpuste na odjel gdje ih nastavljaju pratiti ginekolozi. Ukratko, kad god od ginekologa dobijemo informaciju da nas čeka zahvat, upotrijebimo sva znanja i vještine kako bismo napravili intravensku kratkotrajnu opću anesteziju u kojoj nastojimo što je moguće više ženu održati hemodinamski stabilnom, uz potpunu odsutnost boli i bilo kakvih mogućih ekscesa – zaključuje Dangubić.