Tribina o Palachu

Budućnost Palacha: Molekula je spremna preuzeti šank, za Šarara dosadašnji model dobar

Nela Valerjev Ogurlić

Foto: Silvana Ježina

Foto: Silvana Ježina

Pročelnik je vrlo sumnjičav prema tome da bi neprofitni sektor samostalnim vođenjem šanka uspio osigurati takav profit da u programsku djelatnost vrati 200 tisuća kuna, koliko mu osigurava sadašnji model kombiniranog upravljanja. Problem je, po njemu, u dosadašnjem zakupcu



RIJEKA – Savez udruga Molekula želi novi model upravljanja Palachom, tako da nezavisna scena preuzme cijeli klub i nadzor nad šankom, umjesto dosadašnje podjele prostora na neprofitni i komercijalni dio koji se daje u zakup privatnom ugostitelju.


Takav je prijedlog iznio Luka Rodela, predsjednik Saveza udruga Molekula, na preksinoć održanoj tribini »Palach – jučer danas, sutra?« koja je organizirana kako bi se raspravilo o budućem modelu korištenja kluba koji je ostao bez ugostiteljske ponude nakon što ga je u svibnju prošle godine napustio zakupac Kristofer d.o.o, ali se u Palachu i dalje nalazi njegova oprema.


Prema riječima pročelnika Odjela za kulturu Ivana Šarara, zakupac je formalno napustio prostor, ali Grad upravo zbog ugostiteljske opreme ne žuri s raspisivanjem natječaja, jer je pokušava preuzeti kroz prebijanje dugova. Šarar u ovom trenutku ne može predvidjeti kad bi se to pitanje moglo razriješiti, ali smatra da se isplati pričekati, a također je stava da bi budućem zakupcu trebalo olakšati poslovanje kroz snižavanje visoke cijene najma.


Zakonska upitnost




Međutim ugostiteljska djelatnost je komercijalna i ne postoji način da se zakonito preda u ruke Molekuli mimo natječaja i pod nekim privilegiranim uvjetima.


Na natječaj bi se mogla javiti firma Molekularni proces koju je SUM osnovao zbog mogućnosti prijave na natječaj za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, ali da bi imao šanse u konkurenciji s komercijalno orijentiranim ugostiteljima u natječaj bi trebalo ugraditi kriterije iz kojih bi bilo jasno da je šank u službi programske djelatnosti udruga, kako bi se onemogućilo da ugostitelj ponudom svojih sadržaja potkopava umjesto da podržava djelatnost civilnog sektora.


No osim što nije siguran da je zakonski moguće propisati takve kriterije, pročelnik je i vrlo sumnjičav da bi neprofitni sektor samostalnim vođenjem šanka uspio osigurati takav profit da u programsku djelatnost vrati 200 tisuća kuna, koliko mu osigurava sadašnji model kombiniranog upravljanja.


Naime prema sadašnjem modelu, gdje Savez udruga upravlja programom, a ugostitelj šankovima, novac od najma koji plaća ugostitelj vraća se nezavisnoj sceni za programe u Palachu. U slučaju da Savez preuzme šank, morao bi sam podmirivati režijske i troškove najma, a Šarar ne vjeruje da bi ostvario takav promet da mu uz to još ostane dobit koliku kroz plaćanje najma osigurava ugostitelj.


Iskustva Attacka


No Rodela ističe da je SUM spreman preuzeti rizik, tim više što neuredne isplate Grada udrugama otežavaju normalno funkcioniranje.


Prema njegovim riječima, ideja Molekule nije da Palach zaživi samo kao koncertna dvorana, već bi Klub trebao funkcionirati kao dnevni boravak u kojem bi mladi, ako žele, cijeli dan mogli slobodno sjediti bez obaveze konzumacije.Šarar, međutim, dosadašnje probleme s ugostiteljem više pripisuje protagonistima, odnosno ugostitelju bez sluha za djelatnost nezavisne scene, nego modelu upravljanja koji je po njegovom sudu postavljen na fer osnovi.

Na tribini je sudjelovala i Sanja Burlović, koja je opisala iskustva Autonomnog kulturnog centra Attack u Zagrebu, koji samostalno gospodari svojim prostorom do kojeg je došao okupacijom prostora tvornice Medike, za koji Gradu plaća najam, a kako bi u njemu mogao organizirati ugostiteljsku djelatnost, planira osnovati zadrugu.


Izneseno je i iskustvo Močvare, koja prema riječima Emine Višnić, iz javnih potreba pokriva 50 posto troškova programa, a ostalo ide iz šanka, te neznatnim dijelom od prodaje ulaznica.