Što jedemo

Radionice u Crikvenici: ‘Djecu treba od jaslica učiti zdravoj prehrani’

Anto Ravlić

Zbog užurbanog načina života, zaposlenosti, nedostatka vremena, roditelji sve manje kuhaju obroke poput maneštri, variva, ribe te je prehrana više bazirana na mesu ili gotovim jelima



CRIKVENICA Dok svijet živi u petoj brzini, samozavarava se da će jednog dana živjeti opuštenije, mirnije, zdravije i hrani se kad stigne i čim stigne, u Crikvenici pokušavaju odgojiti nove generacije koje će se jednog dana odgovorno i zdravo hraniti. Djeca upijaju dobre navike već u vrtiću pa se posložilo i udružilo nekoliko projekata koji će djeci ponuditi hranu kakvu bi trebalo preferirati.


U sklopu Projekta Crikvenica Zdravi grad, na krilima izvrsne i dobro osmišljene suradnje triju vrtića, pokrenute su radionice zdrave prehrane. U Dječjem vrtiću Radost u Crikvenici uz domaćine su se okupili kuhari i zdravstvene voditeljice iz novljanskog vrtića »Fijolica«, vrtića »Cvrčak i mrav« koji pokriva Vinodolsku općinu, te Centra za pružanje usluga u zajednici »Izvor« iz Selca gdje kuhaju za djecu, ali i za starije. Iza vrtićkih posada već je treća radionica, a prethodno su upijali i teoriju na predavanjima. Cilj radionica je uvesti nove namirnice i jela, te upoznati kuhare sa zdravijim načinima pripreme obroka.


Edukacija


Kad razmišljamo o vrtićima uglavnom se koncentriramo na odgoj djece, a zaboravljamo o kakvoj se logistici radi. Dječji vrtići pravi su mali pogoni. Tri vrtića pohađa gotovo 500 djece. Kad podvučete crtu, u vrtićima Crikvenice, Novog Vinodolskog i Vinodolske općine pripremi se i posluži 700 tisuća obroka godišnje. U vrtićima su odlučni da ne žele tek ponuditi obroke djeci već žele male sugrađane naviknuti na zdravu prehranu.




Edukacije kuhara odvijaju se pod dirigentskom palicom nutricionistice dr. Martine Linarić, voditeljice tima za zdravu prehranu unutar projekta Crikvenica Zdravi grad. Ideju za pokretanje suradnje vrtića i nutricionista dala je dr. Vlasta Brozičević. Suradnja traje već drugu godinu, a ostvaruje se kroz edukacije za odgajatelje te radionice za kuhare, djecu u roditelje. Na meniju treće radionice za kuhare je mediteranska prehrana: priprema ribe, s naglaskom na plavu, što zdravije, sa što manje soli – burger od srdelica, polpete od plave ribe, srdelice pržene bez ulja u kukuruznom brašnu. Friteza je zabranjena, sve se priprema u konvektomatu. Pripremaju se i novi, zdravi međuobroci kao što su zlevanka od kukuruznog brašna, zdravi kolači od banane, jabuka i griza, kruh od zobenih pahuljica, namaz od oslića i kruh od zobenih pahuljica.


Novi načini pripreme hrane, namirnice i jela sigurno nalaze svoje mjesto u vrtićkim jelovnicima. Na taj način se prate nove znanstvene spoznaje i nutricionističke preporuke iako je zdrava prehrana već godinama u osnovi svih vrtićkih jelovnika. Nutritivne vrijednosti se moraju poštivati, a energetsku vrijednost obroka kontrolira Nastavni zavod za javno zdravstvo. U vrtiću je poduži popis zabranjenih jela i dodataka.


Fino, a zdravo


Nema začina, nema juhe iz vrećice. Na stolove se poslužuju pileća, goveđa, povrtna juha, juha od zobenih pahuljica. Na mesnom meniju su piletina, junetina. Naravno, uz neizostavnu ribu. Niti kolači nisu iz kategorije »teškaša«. Čokolada se ne prelijeva preko ruba tanjura, nisu potrebne tri salvete da se obriše krema s usana. Kolači su od jabuke, banane, mrkve, cikle.– Obzirom da mesni obroci kod djece nisu problem, odnosno rado su prihvaćeni, djelomično iz razloga jer se u današnjoj prehrani na razini Hrvatske konzumira najviše mesa, a nutritivno bogate namirnice poput mahunarki te starih vrsta žitarica poput ječma, sirka, i slično su gotovo nestale s naših jelovnika, pripremani obroci na našoj radionici bazirani su na tradicionalnoj mediteranskoj kuhinji i nutritivno bogatim namirnicama, objašnjava dr. Linarić.

Zbog užurbanog načina života, zaposlenosti, nedostatka vremena, roditelji sve manje kuhaju obroke poput maneštri, variva, ribe, te je prehrana više bazirana na mesu, tjesteninama, polugotovim i gotovim jelima, koja se često nutritivno siromašna te ne zadovoljavaju dnevne nutritivne potrebe djece na mikronutrijentima odnosno mineralima i vitaminima te prehrambenim vlaknima.



Hrvati jedu 68 kilograma mesa godišnje. Poražavajuće je da pojedemo tek osam i pol kilograma ribe godišnje. Grci jedu 21 kilogram, Talijani 24, Francuzi 33, Španjolci 44, Portugalci 57, Islanđani čak 90 kilograma ribe. I zato nam treba riba u vrtiću.



Ravnateljica Dječjeg vrtića Radost, Martina Magaš, naglašava važnost zdrave prehrane. – Sve je više prisutna pretilost, previše je soli, šećera i masnoće u svakodnevnoj prehrani. Zbog svega toga već u vrtiću treba početi razvijati zdrave navike i stalno promišljati na koji način će se hrana pripremati objašnjava ravnateljica Magaš.U vrtićima ističu da su djeca spremna prihvatiti zdravu prehranu ako je spremljena na privlačan način.


Burger od srdele sa svježim povrćem i umakom od jogurta i vlasca, srdelica u omotaču od kukuruznog brašna pečenih bez masnoće, zlevka od kukuruznog brašna sa svježim sirom, zdrava pašteta od oslića i mediteranskih trava, proteinski kruh bez brašna, kolač od pšeničnog griza i jabuka s cimetom i sirovim kakaom – Čoko loko, kruh od banane i sjemenki – Bananko Danko.



– Bit je da se zdrava prehrana nudi, a pomalo će djeca prihvatiti, kaže zdravstvena voditeljica Mirjana Paušin – Butorac. Važno je djeci hranu na neki učiniti primamljivom u čemu veliku ulogu imaju odgajatelji. Povrće se tako najčešće povezuje sa snagom i rastom mišića. Ponekad se naglase neke karakteristike kao, primjerice zgodna boja kolača od mrkve, salate od crvenog kupusa i sl. Nekad je dovoljno samo pustiti djecu da probaju. U društvu vršnjaka je i hrana s kojom se ne sreću kod kuće ukusna. Tako je, recimo, s polpetama od zobenih pahuljica. Djeca su prihvatila i palentu, mlijeko ili jogurt za doručak koji se nudi jednom tjedno.

Do tri godine nema problema s prehranom. Zanimljivo je da djeca u jaslicama variva obožavaju. Poslije počnu birati.