Može li se živjeti od pčelarstva? Novost u proizvodnji mogla bi pomoći proizvođačima, ali i kupcima

OPG Antonia Komadine dobio je zlato za kadulju, medun i vrijesak na smotri pčelarstva u Opatiji. To je jedna u nizu medalja koje su, kao potvrdu kvalitete rada, dobili članovi novljanske pčelarske udruge

NOVI VINODOLSKI Na međunarodnoj Smotri pčelarstva Primorsko-goranske županije »Medenjak z Opatije« članovi Pčelarske udruge Grada Novog Vinodolskog polučili su zapažene rezultate. Na natjecanju pčelara Hrvatske i Primorsko-goranske županije u ocjenjivanju kvalitete meda Zlatno ulište, koja se održala u sklopu Smotre, Novljani su zaslužili niz zlatnih i srebrnih diploma odnosno certifikata kvalitete. U konkurenciji 60 pčelara sa 111 uzoraka meda, OPG Andrije Kriškovića dobio je zlato za medun i srebro za kadulju. OPG Antonia Komadine dobio je zlato za kadulju, medun i vrijesak. Zdenka Laser osvojila je zlato sa šumskim medunom, a Davor Tomičić srebro za kadulju i medun.

Posljednja u nizu aktivnosti Pčelarske udruge je pčelarska škola koju je pohodilo 24 mladih pčelara. U sklopu škole održano je predavanje ravnatelj učilišta Apis, profesora Daria Frangena o diverzifikaciji pčelarske proizvodnje. Govorilo se o proizvodima koje proizvode pčele, izuzev meda, koji se premalo ili gotovo uopće ne proizvode u Hrvatskoj. Riječi je bilo o pčelinjem vosku, peludu, propolisu, matičnoj mliječi i pčelinjem otrovu.

Osim toga predstavljene su mogućnosti razvoja turističke i zdravstvene ponude kroz apiterapije i specijalne sobe i inhalatore. Pčelarsku školu, koja se održava u listopadu i studenome, Zadruga je organizirala s učilištem za obrazovanje odraslih Apis, uz financijsku pomoć Grada Novog Vinodolskog.

Važno je znanje

Rezultati nisu slučajnost. Uz trud i znanje brojnih pčelara, članova udruge, uspjesi imaju temelja i u povijesnoj vezi Novog Vinodolskog i pčelara. No, slabe bi bilo koristi od novljanskih pčelara, da je sve ostalo na podsjećanju na povijest.

Ulaže se u znanje i opremu, a velika potpora članovima je Pčelarska udruga Grada Novog Vinodolskog. Okuplja šezdesetak članova, pčelara i zaljubljenika u pčele i proizvodnju meda. Uglavnom s područja Novog Vinodolskog, a desetak je članova s područja Crikvenice i Vinodolske općine. Predsjednik Udruge je Deni Strizić. Član udruge je i povjerenik Hrvatskog pčelarskog saveza za područje Novog Vinodolskog Antonio Komadina. Završio je Poljoprivrednu školu u Križevcima, smjer fitofarmaceut. Vratio se kući i uz studij menadžmenta u poljoprivredi posvetio se pčelama.

Poveznica Novog Vinodolskog s pčelama je i Vinodolski zakon u kojem se spominju pčele. Sljedeće godine obilježit će se 730 godina dokumenta koji je uvrstio Novi Vinodolski i Hrvatsku u europsku pravnu povijest. HAZU je pokazao interes da povodom godišnjice Zakona u Novom Vinodolskom organizira simpozij na temu pčela i pčelarstva. Postoji ideja da se u Novom Vinodolskom podigne i spomenik pčelaru. Vinodolski zakon je pisani trag i potvrda da tradicija pčelarstva u Novom i Hrvatskoj živi najmanje osam stoljeća.

– Prve tri košnice kupio sam od Zlatice Balas iz Grižana. Radim već četiri godine i imam 60 pčelinjih zajednica ili kako bi ljudi rekli košnica. Moj teren je vinodolsko zaleđe, Smokvica i Krmpote. Praktički netaknuta priroda. U našem kraju specifična je kadulja, medun klena, primorski vrijesak, šumski medun od crnogorice, cvjetni medovi… Pčelari su razmješteni po Bateru, Zagonu, Ledenicama, Vinodolskoj dolini.

U samom Novom nemamo pčele jer se ne smiju držati u gradu. Znanje je najbitnije u pčelarstvu. Puno ih krene vođeno nekom idiličnom slikom, ali brzo završe ako ne ulažu u znanje. Tu je bitna uloga naše udruge u kojoj imamo jako puno mladih. Imamo stručne ekskurzije, školujemo mlade.

Ulažemo u članove, ne postojimo tek da bi postojali. Mora se jako puno raditi, meni i tata pomaže. Praktički, svaki dan sam u pčelinjaku. Sredinom lipnja selimo u šumu, Krmpote, Breze, jer je uz more prevruće. Zimi pčela miruje, ali opet za nas ima posla. Krčenje novih pčelinjaka, liječenje, farbanje pčelinjaka. Čitavu godinu sam u pčelarstvu. Uvijek se nađe neki problem koji treba riješiti. U Smokvici sam imao problema s medvjedom, ali imam električnog pastira pa nije bilo štete. Najveći problem je krađa – priča pčelar Komadina.

Živi se, ali…

Logično je pitanje može li se živjeti od pčelarstva.– Ako su u pitanju veće brojke, moglo bi se, ali je teško. Većinom se radi o dodatnom poslu. I tu nikad ne znate. Sedam loših godina zaredom me prati. Ove godine je kadulja dobra, a šuma loša, lani obrnuto. Kadulji je naštetila bura u svibnju, ove godine su stigle vrućine i šuma je izgorjela. Naša prednost je turizam. Imamo puno lokalnih fešti na kojima možemo plasirati med kao OPG-ovi.

Okolotorno, Dani jagoda u Selcu, Fešta od kilometra, najbolje se med proda na takvim manifestacijama. Pčelari mogu prodavati proizvode na kućnom pragu, a dio prodaje otkupljivačima. Najviše kupuju umirovljenici, a u novije vrijeme i mlađa ekipa koja živi zdravo. Uz naše ljude, Nijemci i Česi su najbolji kupci. Kadulja je uvijek hit, najcjenjenija, jer je nema nigdje drugdje nego na Mediteranu. Izvrsna je za bronhe i to ljudi znaju – objašnjava Komadina. Novljanske pčelare veseli najavljeno uvođenje posebnih, jedinstvene teglice za med od strane Ministarstva poljoprivrede.

– Spriječit će time prodaja na crno. Zna se koliko tko može proizvesti meda i toliko će dobiti teglica. I tako će kupci znati da je to pravi med, a ne da stiže tko zna otkud. Slovenci imaju teglice 15 godina – priča Komadina.