Već 145 godina

Dnevni boravak za sve generacije: Crikvenička knjižnica proslavila rođendan

Biljana Savić

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

Knjižnica je mjesto susreta kljubitelja pisane riječi jer internet nikad neće moći parirati tiskanoj knjizi – kazala je za sinoćnje svečanosti ravnateljica Knjižnice Irena Krmpotić



CRIKVENICA – Veliki jubilej, čak 145. rođendan, proslavila je sinoć svečanim programom u Staroj školi Gradska knjižnica Crikvenica.


– Kao i svaka knjižnica u Hrvatskoj, i ova je imala turbulentnu povijest, zatvaranja, seljenja i mijenjanja imena, a prije dvije godine dobila je prostor kakav zaslužuje. Život knjižnice u novom prostoru moglo bi se svesti na jednostavan zaključak – povećan broj programa i gotovo udvostručen broj korisnika, no crikvenička knjižnica je puno više od toga, dnevni boravak za sve generacije grada, mjesto susreta kljubitelja pisane riječi jer internet nikad neće moći parirati tiskanoj knjizi – kazala je za sinoćnje svečanosti ravnateljica Knjižnice Irena Krmpotić, naglasivši da je bivša lokacija knjižnice u Strossmayerovoj bila atraktivnija, ali prostor knjižnice skučen i premalen za sve što crikvenička knjižnica može ponuditi.


Zamjenica crikveničkog gradonačelnika Ivona Matošić-Gašparović podsjetila je da je Grad puno uložio u uređenje zgrade stare škole u kojoj se sad nalazi knjižnica.


Podržan projekt


– Zgrada je otkupljena za 11 milijuna kuna, a još toliko smo uložili za uređenje. Trud Crikvenice prepoznalo je Ministarstvo kulture koje je podržalo projekt s tri i pol milijuna kuna. Iz svega što se događa u Staroj školi i knjižnici, evidentno je da milijuni nisu uzalud utrošeni – poručila je Matošić-Gašparović.Priča o knjižnici otvorena je kad su Crikveničani predvođeni Ivanom Skomeržom 6. listopada 1874. godine osnovali Društvo narodne čitaonice. Vratimo li se u povijest, doći ćemo do 1894. godine kad se dvadesetogodišnja knjižnica registrirala pod nazivom Narodna knjižnica i čitaonica. Kao rezultat odupiranja mađarizaciji i nastojanja da se istakne hrvatski karakter knjižnice, 1905. godine mijenja naziv u Hrvatska čitaonica. Najzaslužniji za to su monsignor dr. Niko Veljačić i dr. Ivan Kostrenčić koji je sredio i obogatio knjižničnu građu. Pritisci jugoslavenskog režima rezultiraju zatvaranjem Hrvatske čitaonice 1927. godine. Napredni mještani 1937. godine održavaju Osnivačku skupštinu Narodne čitaonice u gostionici Pristanište, gdje u jednoj od prostorija knjižnica i započinje s radom, a zbog političkih razloga zatvara se 1940. godine.

Preseljenje 2017.


Godine 1953. osnovana je Narodna knjižnica i čitaonica sa skromnim knjižničnim fondom u prizemlju nekadašnjeg hotela Bellevue. Ponovo seli 1964. u Dom kulture na Petaku, no ubrzo nakon preseljenja izbija požar u kojem je stradala sva knjižnična građa. Iste godine otvara se novi prostor Knjižnice na Strossmayerovom šetalištu, gdje knjižnica u skučenom prostoru djeluje do preseljenja u prosincu 2017. godine u Staru školu. Pod imenom Gradska knjižnica Crikvenica djeluje od 2010. godine.Danas se knjižnica može pohvaliti s 56 tisuća knjiga i nizom projekata. Sinoć je u sklopu proslave predstavljen jedan od njih – komplet eko slikovnica »Car Edgar – Održivo gospodarenje otpadom«, uz nazočnost autora Marije Gračaković, Franje Deranje, Mirjane Klement, Nade Zidar-Bogadi i ilustratora Marijana Mavrića.

Predstavljena je i knjiga Vjekoslave Jurdana »Pašta i fažol – o književnosti i hrani iz djela Drage Gervaisa«, u povodu 90. obljetnice izdavanja prve zbirke Gervaisovih stihova u Crikvenici. U sklopu dramskog uprizorenja nastupila je Dramska sekcija udruge Domoljub 1909., u pratnji Mješovitog pjevačkog zbora Štorija.