Kako dalje

Crikvenički iznajmljivači: Dosta nam je zimmer frei prosjeka!

Anto Ravlić

Nama je potreban dogovor Grada, urbanista i iznajmljivača. Nema više novih apartmana. Tek kad se jedan apartman zagasi, drugi se može otvoriti, ali samo na razini 4 ili 5 zvjezdica, predlaže Danor Matejčić



CRIKVENICA Izvrsna turistička sezona nosi rekorde i mami zadovoljstvo. No, nosi i pitanje kako dalje. Crikvenica je prepuna, ispunjena i zadovoljna, no jasno je da je infrastruktura na rubu. Posebno se to odnosi na plažni i parkirališni prostor. Dva elementa najčešći su razlog za prigovore gostiju, nedostatak mjesta za ručnik i automobil minus je koji u perspektivi može otjerati kvalitetne turiste. Iako Crikvenica živi od privatnog smještaja, iako se u sobama, apartmanima i kućama ostvari dvije trećine noćenja, često se prst krivnje za crikveničke gužve upire u privatne iznajmljivače. Kritičari primjećuju da su za sve krivi iznajmljivači koji niskim cijenama omogućuju gostima slabe platežne dolazak na crikveničku rivijeru. Loši su potrošači, hrane se u marketima, mažu paštetu, stvaraju gužve na cesti i plaži, a korist od njih nikakva. Dajte nam hotele, vrište kritičari.


Predsjednik Udruge iznajmljivača Grada Crikvenice i dopredsjednik udruge iznajmljivača Hrvatske Danor Matejčić rezolutno odbija neargumentirane kritike. Podvlači da nikad ne treba zaboraviti da je standard Crikveničana visok zahvaljujući privatnom smještaju, traži da se o prekapacitiranosti grada, koja je i po njemu očita, i budućnosti turizma argumentirano diskutira.


Podizati kvalitetu


– Od Jadranova do Sibinja registrirano je oko tri tisuće iznajmljivača. Samo na području grada Crikvenice oko 2.300. Lanjski plus od 11 posto u noćenjima ćemo debelo premašiti. Vjerujemo u 1,8 milijuna noćenja na crikveničkoj rivijeri. Privatni smještaj sudjeluje u broju noćenja sa 62 posto. U prosjeku nam gosti ostaju pet do sedam dana i prosjek raste. Izuzetno smo zadovoljni sezonom, ali je činjenica da je infrastrukturu opteretio broj dolazaka. Prije svega je problem parkiranje, a niti plaže ne trpe ovakvu opterećenost. Imamo i drugih problema. Recimo, odvoz smeća štima, ali ga je previše. To se mora početi rješavati jer bez toga nema razvoja. Turistički kapaciteti su jednostavno prestigli infrastrukturu, ističe predsjednik crikveničke udruge iznajmljivača Matejčić. Nudi Matejčić i prijedloge. – Grad mora razmotriti mogućnost da svaku slobodnu parcelu u privatnom vlasništvu otvori za parking. Imamo puno primjedbi gostiju vezanih uz parking.Matejčić se ne slaže s kritikama upućenim na privatni smještaj.

– Ljudi u privatnom smještaju su najveći ulagači u hrvatski turizam, 70-80 milijuna eura svake godine ulažu privatni iznajmljivači. Malo sam i rekao. Grade se takve kuće za odmor da se ni Francuska ne bi posramila. Imam prijedlog kako riješiti crikvenički problem. U Istri su odredili buduće kapacitete za četiri i pet zvjezdica. Nama je potreban dogovor Grada, urbanista i iznajmljivača. Nema više novih apartmana. Tek kad se jedan apartman zagasi, drugi se može otvoriti, ali samo na razini četiri ili pet zvjezdica. Moramo podizati kvalitetu i dovoditi kvalitetnije goste. Ne treba bježati od vlastitih slabosti. Edukacija iznajmljivača također je put do kvalitetnog gosta. Imamo neiskorištenog potencijala na rivijeri. Na hrvatskom dijelu Jadrana imamo 17.250 vezova, u Crikvenici participiramo s tek pola posto. Premalo. Ponudimo vezove i tako ćemo dobiti kvalitetnije goste.


Potreba za brošurom


Može se čuti kritika da nudimo premalo sadržaja koji nisu vezani uz sunce i more.– Orijentirani smo na more. Ne trebamo bježati od toga. Kod nas dolaze žene u dobi od 36 do 40 godina i muškarci koju godinu stariji. To su obitelji, uglavnom okrenute kupališnom i zabavnom turizmu. Kulturni turizam ima velike perspektive i izrazito napreduje. To nam pokazuju primjeri Zagreba, Splita, Zadra i Šibenika. Pozdravljamo TZ grada Crikvenice što promovira događanja na webu, ali pokazala se potreba za brošurom s izletima, restoranima, novim šetnicama, biciklističkim stazama, izletištima u Vinodolskoj općini koja vrvi kulturom i atrakcijama. Recite mi, zašto muzej Julija Klovića nije dignut na višu razinu.


U Crikvenici vlada konsenzus kad je u pitanju poslovanje trgovačkih centara.– Povest ćemo kampanju da se skrati radno vrijeme marketa koji nude gotovu hranu i hladno piće do 21 i 22 sata. Toga nigdje nema, osim kod nas. Nezadovoljstvo izazivaju i vojske jednodnevnih kupača koji s kontinenta pristižu na crikveničku rivijeru autobusima. – Ne možeš nikome zabraniti dolazak jer nisi gostoljubiv, ali autobusi moraju ostati izvan grada. Ne možeš dozvoliti da 100 autobusa uđe u grad, da gost ne može do kuće i agencije.


Tko zna od turista za muzej? Nemamo reklame za Klovićev muzej u Grižanama, ali po Crikvenici reklamiramo izlete izvan granica Hrvatske. Organizirali smo izlet do Pavlomira, Drivenika i Jadranova, gdje je goste čekao brod s kojim smo išli oko otočića Svetog Marka. Rekli smo gostima da se moraju poljubiti kad prođemo ispod mosta. I vratili se brodom do Crikvenice. Ljudi oduševljeni. Zašto nemamo takav izlet u ponudi? Predsezona i posezona još uvijek su neiskorištene, primjećuje Matejčić koji je od osnutka, već 11 godina, aktivan u crikveničkoj udruzi iznajmljivača.