Teška situacija

Gorani očekuju novi Zakon o brdsko-planinskim područjima od početka iduće godine

Marinko Krmpotić

Tri goranska čelnika izabrana su u trinaesteročlanu radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga zakona o brdsko-planinskom području / arhiva NL

Tri goranska čelnika izabrana su u trinaesteročlanu radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga zakona o brdsko-planinskom području / arhiva NL

Radna skupina u svom radu mora biti brza i efikasna, a njihovi prijedlozi moraju biti analizirani već ove jeseni jer je plan da Novi zakon o brdsko-planinskom području zaživi od 1. siječnja 2018.



Ivica Knežević, Dražen Mufić i Kristijan Rajšel, gradonačelnici Delnica, Vrbovskog i Čabra izabrani su u trinaesteročlanu radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga zakona o brdsko-planinskom području koja je osnovana odlukom Gabrijele Žalac, ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Uz tri goranska čelnika u Radnoj skupini još su tri gradonačelnika iz drugih područja – Marijan Škvarić (Lepoglava), Siniša Žulić (Buzet), Ante Pranić (Vrgorac) i Ivan Tomljenović, načelnik Općine Karlobag. Preostalih sedam članova čine predstavnici Vlade RH – Katica Mišković i Kristina Bilić, pomoćnica ministrice Žalac, Željka Zagorac, načelnica Sektora te voditelji raznih službi – mr. sc. Pavo Šašlin, Tatjana Špoljarić i Draško Pokrovac.



Također, smatram da bi bilo jako dobro kad bismo, sukladno onome što je za svog boravka u Gorskom kotaru predlagala i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, Gorski kotar dobio poseban odjel ili upravu kakvu, primjerice, imaju otoci. Kroz jedno takvo tijelo koje bi djelovalo u Zagrebu svakako bismo mogli još uspješnije skretati pažnju na naše prilike i poticati razvoj na svim područjima života, rekao je gradonačelnik Vrbovskog.



Optimalna rješenja




Zadaća radne skupine, piše u odluci o njenom osnivanju, je da svojim stručnim angažmanom i prijedlozima daje doprinos izradi optimalnih rješenja u sklopu pravnog reguliranja problematike brdsko-planinskih područja. Činjenica da je čak troje od sedam čelnih ljudi uključenih u tu radnu skupinu s područja Gorskog kotara pokazuje da se upravo stav Gorana cijeni, odnosno da su se one brojne »jadikovke« i skretanja pažnje na goranske probleme isplatili.


Radna skupina u svom radu mora biti brza i efikasna. Naime, njihovi prijedlozi moraju biti analizirani već ove jeseni jer je plan da Novi zakona o brdsko-planinskom području zaživi od 1. siječnja 2018. godine, napominje gradonačelnik Vrbovskog Dražen Mufić.


»To znači da ćemo mi vrlo brzo iznijeti svoje prijedloge utemeljene na analizama i iskustvima vezanim uz razdoblja kad je zakon bio na snazi i ove dvije godine koliko su nam ukinute neke beneficije. Prve smo godine imali solidne mjere potpore koje su, primjerice, za Grad Vrbovsko iznosile oko 3,5 milijuna kuna što je u odnosu na izgubljenih 5 milijuna kuna bilo solidno. No sad je stanje s takvim potporama sve teže, a mi imamo veliki broj projekata koji dolaze u pitanje ako ne možemo sudjelovati u njihovom sufinanciranju.


Zato je nužno mijenjati postojeće zakonske odredbe. Očigledno je da je sadašnja Vlada RH prepoznala probleme i odlučila pomoći i to tako da osigura uvjete razvoja, a to znači ulaganja i zapošljavanja. U tom smjeru će se kretati i naši prijedlozi koji su već poznati i o kojima je često bilo govora u javnosti, a na nama je da se nadamo da će Vlada RH pokazati razumijevanje i prihvatiti ih«, rekao je Mufić.


Poseban status


Gradonačelnik Delnica Ivica Knežević smatra kako je njihovo uvrštavanje u radnu skupinu prigoda da odgovornima jasno pokažu sve specifičnosti zbog kojih Gorski kotar mora imati poseban status.


»Želimo li biti ravnopravni s ostalima te, primjerice, omogućiti našim privrednicima barem slične uvjete rada kakve imaju ostali, moramo se izboriti za olakšice. Nitko bolje od nas koji ovdje živimo ne zna što nam je potrebno i naša nazočnost u radnoj skupini prilika je da onima koji donose odluke dokažemo kako statistički podaci nisu uvijek odraz pravog stanja stvari, posebno ako, kao u slučaju ove nesretne indeksacije, ulazni elementi nisu ispravni«, rekao je Knežević, a prvi čovjek Čabra Kristijan Rajšel veliki plus vidi već u odluci da se ide u izradu novog Zakona o brdsko-planinskim područjima.


»U kojem će smjeru ta inicijativa ići još je prerano govoriti, ali odlično je da su nas uključili u radnu skupinu jer ćemo svakako svojim direktnim iskustvom moći pomoći i ukazati na ono što je potrebno odrediti zakonom da bi Goranima bilo bolje. Osobno držim da treba težiti odredbama kakve ima Zakon o otocima koji ima niz funkcionalnih rješenja koja konkretno pomažu i lokalnim samoupravama i stanovnicima naših otoka«, rekao je Rajšel.