ČABAR Čabarsko područje posjetila je ekipa etnologa iz Zagreba i Ljubljane koju čine djelatnici zagrebačkog Instituta za antropologiju i ljubljanskog Inštituta za slovensko narodopisje Znanstvenoraziskovalni center Slovenske akademije znanosti in umetnosti.

Prema riječima jedne od voditeljica projekta, dr. sc. Ane Perinić Lewis, znanstvene suradnice Instituta za antropologiju iz Zagreba, ekipa je na čabarsko područje došla temeljem dvogodišnjeg bilateralnog hrvatsko-slovenskog prijedloga suradničkog projekta koji se bavi usmenom predajnom tradicijom o narodnom i književnom junaku Petru Klepcu – čovjeku nadnaravne snage, zaštitniku slabih i borcu protiv Turaka na prostoru Kupsko-čabarske doline, gdje se već stoljećima prožimaju hrvatska i slovenska povijest, kultura, baština i tradicija.

Usmena predaja

Projekt je fokusiran na usmenu predajnu tradiciju koju uspostavljanje državne granice nije prekinulo, ali je utjecalo na njezin razvoj, prenošenje i trajanje u suvremenim zapisima. Naime, administrativnom podjelom prostora podvojen je i znanstveno-istraživački rad koji se odvija unutar slovenskih i hrvatskih istraživačkih ustanova, što otežava proučavanje njezine cjelovitosti i uvid u sve aspekte njezine slojevitosti i nadgradnje.

Usmene predaje s nizom varijanti raširene su s obje strane državne granice. Lik Petra Klepca i predaje o njemu koriste se u suvremenim lokalnim i regionalnim identifikacijama te kroz reprezentaciju kulture i baštine hrvatskih i slovenskih mjesta u pograničnom području. Cilj suradničkoga projekta je dokumentirati raširenost predaje na hrvatskom i slovenskom prostoru, objediniti postojeće izvore koji čuvaju zabilježene predaje te dokumentirati značenje predaja o Petru Klepcu za današnje stanovnike Kupsko-čabarske doline. Utvrdit će se uloge, simbolika, imaginariji povezani s likom Petra Klepca u naseljima na hrvatskoj i slovenskoj strani, procesi stvaranja nematerijalne baštine i njezina uloga u reprezentaciji pojedinih naselja i regije.

Susretljivi Gorani

Tijekom boravka u Tršću i Osilnici kroz razgovor s mještanima prikupljali su konkretne podatke i legende o Petru Klepcu, ali i ostale zanimljivosti vezane uz priče i legende ovog kraja. Kako nam je rekla dr. sc. Ana Perinić Lewis, zadovoljne su obavljenim razgovorima i suradnjom mještana pojedinih naselja.

Voditelji projekta su dr. sc. Ana Perinić Lewis, znanstvena suradnica s Instituta za antropologiju iz Zagreba i dr. sc. Saša Poljak Istenič sa Inštituta za slovensko narodopisje ZRC SAZU iz Ljubljane. Suradnici na projektu iz Hrvatske su dr. sc. Jelena Marković, znanstvena suradnica zagrebačkog Instituta za etnologiju i folkloristiku, dr. sc. Nataša Polgar, viša asistentica/poslijedoktorandica toga Instituta i prof. dr. sc. Ljiljana Marks, znanstvena savjetnica ove ustanove te Maja Adžija, asistentica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Iz Slovenije na projektu rade prof. dr. sc. Monika Kropej Telban, znanstvena svetnica Inštituta za slovensko narodopisje ZRC SAZU iz Ljubljane, dr. sc. Saša Babič, asistentica s doktoratom ovog Instituta i Katarina Šrimpf, univ. dipl. etnologinja i kulturna antropologinja, također asistentica Inštituta za slovensko narodopisje ZRC SAZU, Ljubljana) te dr. sc. Anja Moric sa Zavoda Putscherle iz mjesta Stara Cerkev i mr. sc. Marko Smole, iz Etnološke zbirke Palčava šiša iz Plešca.